ŠEF AGRIVIJA

Matija Žulj iz hrvatskog agritech startupa: Svoja rješenja želimo vidjeti među top tri na svijetu

S FER-om radimo na samoučećem sustavu za postizanje optimalnih prinosa, vrijednom 8,5 milijuna kuna, tvrdi Žulj

Piše:

Gordana Grgas

Objavljeno: 08. prosinac 2020. 09:41

Matija Žulj

Bruno Konjević/Cropix

Oni su u velikoj misiji digitalizacije poljoprivrede. Riječ je o Agriviju, prvom hrvatskom agritech startupu, čiji osnivač i direktor Matija Žulj od početka poduzetničkog puta naglašava da su im ciljevi globalni.

Investitori u ovogodišnjoj ulagačkoj rundi "teškoj" četiri milijuna eura ocijenili su da softversko rješenje koje su agrivijevci razvili već ulazi među vodeće platforme za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Ona omogućava planiranje, nadzor i analizu svih aktivnosti na poljima pa Žulj i njegov tim poljoprivrednicima poručuju:

"Recite 'ne' donošenju odluka na temelju osjećaja i krenite odlučivati na temelju podataka". Softver su razvili i za kooperante i za kompanije, a trenutačno su među deset najboljih rješenja u agritechu u svijetu. Matija Žulj je tvrtku osnovao 2013., odlučivši napustiti siguran korporativni posao u IT-ju. Glad, nesigurnost opskrbe hranom i neodrživa poljoprivreda neki su od najvećih globalnih problema današnjice s kojima se odlučio uhvatiti u koštac.

Razvoj u tri smjera

Pitali smo ga na čemu trenutačno rade, odnosno koji su im poslovni planovi u 2021. Odgovara da su ambiciozni. "Nastavljamo s razvojem svog softvera za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom s ciljem da s uđemo među top-tri kompletna rješenja za digitalizaciju poljoprivrede globalno. Fokusirani smo na daljnji razvoj proizvoda u tri smjera. To su razvoj algoritma temeljenog na umjetnoj inteligenciji koji je zadužen za najrazličitije predikcije i savjete u proizvodnji.

Drugi je smjer razvoj podatkovne automatizacije s ciljem što automatiziranijeg i bržeg prikupljanja relevantnih podataka iz raznih izvora. Treći smjer je razvoj usklađenosti kompletnog procesa i izvještavanja s najvišim standardima sigurnosti hrane, okolišnim standardima i slično", objašnjava Žulj. U kontekstu poslovnog razvoja, dodaje, sljedeću će godinu obilježiti daljnja ekspanzija Agrivija na postojećim tržištima i povećanje prisutnosti na globalnom tržištu, posebno tržištima Zapadne Europe i Sjedinjenih Država. "To ćemo raditi i jačanjem vlastite prodajne mreže, zapošljavanjem novih ljudi i širenjem partnerske mreže, ovisno o bitnosti i potencijalu pojedinih tržišta", kaže.

Agrivi je osnovan u Kutini, a danas ima urede u Zagrebu, Londonu, Bukureštu i Varšavi te usluge poljoprivredno-prehrambenom kompleksu nudi u više od 100 država. Među kompanijama koje ih koriste je i multinacionalka Nestlé, a u Hrvatskoj imaju više od 500 korisnika, objavili su, od OPG-a do kompanija.

Konzultantska tvrtka EY preporučila je ove godine Agrivijev softver kao jedan od onih koji omogućavaju brzi povrat za sve države koje žele povećati održivost lokalne poljoprivredne proizvodnje i smanjiti utjecaj na klimatske promjene. Agrivi ostvaruje visoke stope rasta prihoda, posljednjih nekoliko godina oko 100 posto, a brzi rast, tipičan za uspješne startupe, u planu im je i nadalje. Prema podacima servisa Poslovna Hrvatska, u 2019. imali su prihod od 11,7 milijuna kuna uz bruto dobit od 1,6 milijuna, a godinu prije prihod je bio 4,8 milijuna.

Zašto je važna digitalizacija u poljoprivredi? Između ostaloga, zato što povećava zaradu između 50 i 100 posto, poručili su jesenas na online konferenciji za novinare u Agriviju, što je, pak, ključno za osiguravanje kontinuiranih investicija koje su nužne u toj gospodarskoj grani.

Mnogi projekti

U svom izvješću "Zeleni covid-19 plan za oporavak i otpornost Europe" E&Y naveo je da digitalizaciju nacionalne poljoprivrede može donijeti pozitivan utjecaj na poljoprivredu i cijelo gospodarstvo već za dvije godine.

Budući da se to uvelike može financirati iz izvora u proračunu Europske unije, oko Agrivija bi se ubuduće mogli vrtjeti brojni projekti. Na pitanje što u tom smislu očekuje od fondova EU, Žulj ukazuje na to da je digitalizacija visoko u agendi Europske unije, pa su i projekti digitalizacije u fokusu financiranja kroz europske fondove.

Veliki potencijal

"Specifično, projekti digitalizacije poljoprivrede su posebno naglašeni kao projekti u kojima Europska komisija vidi velik potencijal za povećanje konkurentnosti europske poljoprivrede. Zato nam je iznimno drago što je globalna konzultantska kuća EY u nedavnom izvješću baš Agrivijev softver prepoznala kao savršeno rješenje za brzu digitalizaciju nacionalnih poljoprivrednih sustava.

Što se tiče sudjelovanja u konkretnim projektima, Agrivi je dio nekoliko velikih europskih konzorcija usmjerenih na projekte iz segmenta europskog Zelenog plana (Green Deal) i tu smo prilično traženi kao poželjan partner specijaliziran za digitalizaciju poljoprivrede. U tim konzorcijima sudjelujemo uz najuglednija europska sveučilišta i industrijske partnere raznih veličina", navodi.

U Hrvatskoj su pokrenuli projekt EU "Agrivi Smart" u kojem surađuju sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER). To je projekt od 8,5 milijuna kuna iz domene istraživanja i razvoja (R&D) te digitalizacije poljoprivrede, a temelji se na razvoju samoučećeg sustava koji može poljoprivrednicima savjetovati koje prakse koristiti za postizanje optimalnih prinosa i povećanje profitabilnosti.

Ispunjenje plana

Trenutno je u trećoj godini provedbe, kažu, a 2021. bit će završen. "Projekt je uspješno prošao fazu istraživanja u kojoj je razvijen algoritam temeljen na tehnologiji umjetne inteligencije koji ćemo nastaviti razvijati u Agriviju", kaže Žulj.

Najviše je ulaganja u žitarice, uljarice, voće, povrće i govedarstvo - gotovo 827 mil. kuna

Problem starosne strukture nositelja poljoprivrednih gospodarstava koji muči i Hrvatsku prepoznat je na razini EU, što je rezultiralo i uvođenjem obvezne mjere "Plaćanje za mlade poljoprivrednike" u okviru Programa izravnih plaćanja u razdoblju od 2015. do 2020 koji se financira u okviru I. stupa zajedničke poljoprivredne politike.

Ministarstvo poljoprivrede dodjeljuje potpore mladim poljoprivrednicima iz sredstava oba stupa zajedničke poljoprivredne politike.

To u praksi znači da mladi poljoprivrednici dobivaju dodatnu potporu za prvih 50 ha, u visini od do 50% prosječnog plaćanja po hektaru, u razdoblju do najviše 5 godina nakon što su osnovali ili preuzeli poljoprivredno gospodarstvo. U 2020. odobren je avans za plaćanje za mlade poljoprivrednike za 8089 poljoprivrednih gospodarstava u iznosu od 21,5 milijuna kuna.

U programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. provodi se nekoliko mjera kojima se potiču mladi poljoprivrednici i ulaganja koja oni provode:

U Mjeri 6 "Potpora za mlade poljoprivrednike" tip operacije 6.1.1., prihvatljivi su korisnici starosti između 18 i 40 godina (dan prije navršavanja 41. godine), koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva, ali ne dulje od dvadeset četiri mjeseca prije podnošenja Zahtjeva za potporu.

Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu mora pripadati ekonomskoj veličini od 8000 do 49.999 eura. Mladi poljoprivrednik može biti nositelj/odgovorna osoba ili će to postati u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ili trgovačkom društvu registriranom za obavljanje poljoprivredne djelatnosti isključivo ako je vlasnik najmanje 50% temeljnog kapitala u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu i dalje u razdoblju od najmanje pet godina od konačne isplate potpore.

Potpora za mlade poljoprivrednike iznosi 50.000 eura za korisnike koji imaju obvezu ostati nositelji poljoprivrednog gospodarstva pet godina nakon konačne isplate i biti zaposleni na puno radno vrijeme u gospodarstvu za koje su ostvarili potporu.

U trećem natječaju za navedeni tip operacije uvedena je mogućnost dobivanja potpore i od 20.000 eura za one mlade poljoprivrednike kojima poljoprivreda nije glavna djelatnost, ali imaju obvezu ostati nositelji poljoprivrednoga gospodarstva pet godina nakon konačne isplate.

Najveći broj projekata mladih poljoprivrednika sufinancirao se u mjeri M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja - njih 3675, uz odobreni iznos potpore veći od 858 milijuna kuna.

Ukupno je zahvaljujući mjerama Programa ruralnog razvoja odobren iznos potpore od 3,1 milijarde kuna za 12.933 mladih poljoprivrednika, tj. korisnika do 40 godina te su im dosad isplaćene 2,2 milijarde kuna.

Najveći broj projekata mladih u poljoprivredi te sufinanciranih sredstvima EU (prijavljenih na Mjere 4 i 6), njih 1114, odnosi se na sektor žitarica i uljarica s odobrenim iznosom potpore od gotovo 271 milijun kuna. Slijedi sektor govedarstva sa 801 projektom i iznosom potpore od 484 milijuna kuna, zatim sektor voća i povrća sa 640 projekata i 72 milijuna kuna odobrene potpore te sektor mljekarstva sufinanciran potporom u iznosu od 533 milijuna kuna u 433 projekta. (Zlatko Šimić)

Vezane vijesti