PROMJENA NA DNU

Međimurje više nije regija s najnižim plaćama u Hrvatskoj. Evo tko je preuzeo tu tužnu titulu

Najnoviji podaci pokazali su da je nakon dugo vremena došlo do promjene na ljestvici najslabije plaćenih u zemlji
 Vlado Kos/Cropix

Iako slove za radišne ljude, zaposleni u Međimurskoj županiji dugo su bili najslabije plaćeni u zemlji. S prosječnom plaćom od 4653 kune bili su još 2016. godine na dnu ljestvice županija, ali proteklih godina situacija se izmijenila. Najnoviji podaci DZS-a za 2019. godinu pokazuju da je prosječna plaća u Međimurskoj županiji u međuvremenu porasla za 20 posto, na 5589 kuna.

Posljednje mjesto po visini plaće sada ta je županija prepustila Virovitičko-podravskoj županiji, u kojoj je prosječna plaća 300 kuna manja, iznosi je 5261.

Tek nešto bolje stoji Bjelovarsko-bilogorska županija s prosječnom plaćom od 5364 kune. U te dvije županije plaće su u tri godine rasle oko deset posto.

Stopa nezaposlenosti

Premda je i dalje riječ o regijama u kojima su plaće niske, znatno ispod prosjeka Hrvatske, ostaje činjenica da su rasle različitom dinamikom.

Glavni je razlog tome, prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, pravno-regulativne prirode.

Minimalna plaća je u tom razdoblju povećana za 20 posto, u bruto iznosu sa 3120 kuna u 2016. na 3750 kuna u 2019. godini.

A kako su sjeverne županije, prije svega Međimurska i Varaždinska, imale najveći broj zaposlenih u nisko plaćenim sektorima (tekstil, odjeća, obuća, koža, plastika, namještaj), njima je povećanje minimalne plaće najviše išlo u prilog. Kako navodi Danijel Nestić, oko 40 posto zaposlenih u te dvije županije radilo je u nisko plaćenim sektorima, dok je njihov udjel u ukupno zaposlenima u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, primjerice, oko 25 posto. Osim toga, dodaje Danijel Nestić, na sjeveru Hrvatske je niža stopa nezaposlenosti. A ako je manje slobodnih radnika na tržištu, da bi ih angažirali, poslodavci moraju dizati plaće.

Zagreb i javna uprava

Dok na sjeveru Hrvatske prevladavaju nisko plaćeni poslovi, u jadranskim županijama veći značaj imaju ugostiteljstvo i trgovina, dok u Zagrebu dominira javni sektor.

Najveću prosječnu plaću u Hrvatskoj imaju zaposleni u Zagrebu, 7468 kuna, što znači da je 42 posto veća od najniže plaće u Virovitičkoj županiji.

Najveći broj zaposlenih u Zagrebu radi u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, njih oko 96.000, slijedi trgovina s oko 73 tisuće, zatim prerađivačka industrija (41.623), informacije i komunikacije (28.242) te građevinarstvo (24.488).

U svojoj posljednjoj analizi plaća u županijama Hrvatska gospodarska komora navodi kako je prisutna znatna razlika u njihovoj visini po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima, a u određenoj mjeri rezultira i pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija.

Izraženije ujednačavanje razine plaća po regijama, međutim, "teško je očekivati bez promjena u strukturi gospodarstava regija prema djelatnostima veće dodane vrijednosti te inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji".

Kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, za to su potrebni snažnija investicijska aktivnost i dulji vremenski horizont.

Prosječne neto plaće po županijama u 2019.

Grad Zagreb - 7486
Republika Hrvatska - 6382
Primorsko-goranska - 6350
Zagrebačka - 6316
Istarska - 6307
Dubrovačko-neretvanska - 6260
Zadarska - 5980
Splitsko-dalmatinska - 5938
Karlovačka - 5930
Ličko-senjska - 5861
Koprivničko-križevačka - 5855
Šibensko-kninska - 5821
Osječko-baranjska - 5722
Sisačko-moslavačka - 5667
Međimurska - 5589
Krapinsko-zagorska - 5587
Požeško-slavonska - 5540
Vukovarsko-srijemska - 5490
Varaždinska - 5482
Bjelovarsko-bilogorska - 5364
Virovitičko-podravska - 5261
(Izvor DZS)

Prosječne neto plaće po županijama u 2019.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. srpanj 2022 14:17