Ukupna vrijednost četvrtog paketa pomoći iznosi malo manje od milijardu i 700 milijuna eura, podijeljenih u tri glavna stupa. Najviše novca porezni obveznici dat će kako bi ublažili cijene energenata, čak milijardu i 180 milijuna eura. Za zaštitu od inflacije potrošit će se 169 milijuna eura, a na posebne potpore i poticaje brojnim dijelovima društva 347 milijuna eura.
Više detalja o posljednjem paketu Vladinih mjera u Dnevniku Nove TV otkrio je ministar gospodarstva Davor Filipović.
Prvo je komentirao odluku Europske komisije koja je predstavila detalje reforme tržišta električnom energijom, a cilj je zaštititi potrošače od skokova cijena, povećati udio ugovora s fiksnom cijenom te ubrzati prelazak na obnovljivu energiju.
"Krajem prošle godine mi smo ograničili cijenu plinu i od tad je cijena krenula prema dolje. Mi neke stvari već primjenjujemo i ciljamo na najranjivije. A hoćemo li one najranjivije osloboditi plaćanja, to će biti predmetom rasprava na sljedećem Vijeću ministara energetike krajem mjeseca", otkrio je Filipović.
Na upit odakle novac za sve ovo, ministar je rekao: "Mi nastavljamo štititi hrvatske građane, poduzetnike i gospodarstvo. Sve tri rejting agencije ocjenjuju rejting Republike Hrvatske s najvišim ocjenama i to je potvrda da se financijama upravljalo jako dobro. A kad se financijama upravlja dobro, onda imate i sredstva kojima možete pomagati gospodarstvo i građane".
Naglasio je da su to novci koji su osigurani u državnom proračunu, dio toga će na svojim leđima preuzeti HEP, kao što je radio i dosad. Rekao je da to nije novac iz narodnih obveznica.
Na upit ako su ove mjere preslika prošlog paketa mjera - a znamo da se prošli put nije značajnije smanjila stopa inflacije - zašto misli da će se sad inflacija obuzdati, ministar je rekao: "Posljednja tri mjeseca prošle godine inflacija je bila iznad 13 posto, sad je u ovoj godini određeni pad. Mi štitimo standard građana i omogućili smo da imaju više novca. Prošle godine imali smo četvrti najveći rast BDP-a u cijeloj EU. Što se tiče inflacije, očekujemo daljnji pad cijena u ovoj godini", poručio je.
Upitan zašto se odustalo od sankcioniranja nekorektnih, naglasio je da se mora gledati šira slika gospodarstva.
"Bilo je i nekorektnih, ali i korektnih u ovom procesu. Ne možemo izdvajati nekoga, moramo misliti na rast cjelokupnog gospodarstva. U prošloj godini pokazalo se da su sve mjere koje smo vukli imale pozitivni ekfet i tako želimo i nastaviti", naglasio je za Dnevnik Nove TV.
INA i MOL su nadomak zajedničkog preuzimanja OMV-a Slovenija, a Filipović smatra da je to dobar potez za INA-u.
"INA sad ima pet benzinskih pumpi u Sloveniji, a nakon preuzimanja imat će između 25 i 30. Moći će naftu i derivate koji se prerade u Rijeci plasirati na slovensko tržište. Time INA jača svoju poziciju na slovenskom tržištu", rekao je Filipović.
Što se tiče situacije u Petrokemiji koja se opet komplicira, rekao je kako se vode razgovori da se pronađe rješenje, a interes države je da sve bude po zakonu, da se pokrene proizvodnja i da radnici budu zadovoljni i da o tome treba voditi računa s bilo kojim investitorom.
Na upit što će se događati dalje s Brodosplitom, naglasio je kako svi znaju da je situacija komplicirana te da je on te probleme naslijedio.
"Fina je pokrenula postupak, 24. ožujka je ročište na trgovačkom sudu koji će odlučiti, tu je jedna spirala neplaćanja i puno odgovornost leži na menadžmentu", zaključio je.