PORUKA IZ BRUXELLESA

Michel i von der Leyen čestitali Plenkoviću: ‘Obavili ste dobar posao u predsjedanju Vijećem EU‘

Plenković je na zajedničkoj virtualnoj konferenciji za novinare iznio sažetak onoga što je postignuto tijekom hrvatskog predsjedanja
Andrej Plenković
 Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čestitali su u petak Hrvatskoj i premijeru Andreju Plenkoviću na uspješnom predsjedanju Vijećem EU-a, koje se zbog pandemije koronavirusa, odvijalo u izvanrednim okolnostima.

 "Želio bih čestitati Andreju Plenkoviću. Nije bila lagana zadaća za hrvatsko rotirajuće predsjedništvo zbog ovih izvanrednih okolnosti s kojima smo se suočili. Čestitam mu na njegovu vodstvu, kreativnosti i fleksibilnosti. Savršeno smo surađivali, obavljen je veliki posao i Hrvatska je imala važnu ulogu u raznim pitanjima, poput odluke o proširenju", rekao je Michel na konferenciji za novinare nakon završetka virtualnog sastanka na vrhu čelnika EU-a, zadnjeg za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Čestitkama se pridružila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

"Sa svoje strane želim se zahvaliti hrvatskom predsjedništvu. Ovo je bilo izvanredno vrijeme, bili ste izvrsni u obavljanju zadaće kakva nikada dosad nije zabilježena. Bilo je divno raditi s vama i veselimo se nastavku suradnje u Vijeću", rekla je Ursula von der Leyen.

Premijer Plenković je na zajedničkoj virtualnoj konferenciji za novinare iznio sažetak onoga što je postignuto tijekom šest mjeseci hrvatskog predsjedanja, koje će ostati obilježeno pandemijom covida 19, koja je potpuno promijenila način rada Vijeća i promijenila prvotne planove.

Plenković je i na početku virtualnog sastanka na vrhu održao kratku prezentaciju rezutata hrvatskog predsjedanja.
 Prva dva mjeseca hrvatskog predsjedanja, siječanj i veljača, odvijala su se po planu, a onda je uslijedila pandemija zbog koje su otkazani svi fizički sastanci na političkoj razini u Bruxellesu, Luxembourgu i Strasbourgu te niz neformalnih sastanaka koji su se trebali održati u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, Splitu, Dubrovniku, Opatiji, itd.

"Naravno da nismo sretni što nismo mogli ugostiti mnoge naše prijatelje i kolege iz država članica na više od 250 događaja, sastanaka, konferencija koje smo planirali organizirati u prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj", rekao je Plenković.
 I u takvim okolnostima, kakve   "svijet nije vidio u sto godina", kada je riječ o javnom zdravlju i gospodarskim posljedicama, Hrvatska je na čelu Vijeća EU-a pokušala učiniti što je više moguće, ističe Plenković i dodaje da se uz to još dogodio i snažan potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka s procijenjenom štetom od 11 milijardi eura.

Zahvalio je kolegama u EU na izrazima solidarnosti i rekao kako očekuje da se brzo riješiti hrvatski zahtjev za pomoć iz Europskog fonda solidarnosti za ublažanje posljedica potresa.

Plenković je naveo nekoliko primjera u kojima je rotirajuće predsjedništvo vrlo brzo reagiralo i pomoglo u postizanju dogovora o raznim inicijativima u suočavanju s koronakrizom.

Već krajem siječnja u suradnji s predsjednicom Komisije i predsjednikom Europskog vijeća aktiviran je mehanizam Integriranog političkog odgovora na krizu covida 19 (IPCR). Umjesto fizičkih sastanaka održan je niz video-konferencija u svim formacijama Vijeća. U rekordno kratkom roku, od prijedloga Komisije do usvajanja u Vijeću i Parlamentu, dogovorena je Investicijska inicijativa za odgovor na koronavirus.

Riječ je o sredstvima iz kohezijske politike u iznosu od 37 milijardi eura koja su preusmjerena na jačanje zdravsvenih sustava, za potporu malim i srednjim poduzećima. Brzo je dogovoren i program potpore za skraćeno radno vrijeme (SURE), zatim je aktivirana odredba o odstupanju od proračunskih pravila kako bi se vlade zemalja članica mogle boriti s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa.

Napredak je postignut i u javnim nabavama kada je riječ o medicinskoj opremi i uspješno obavljena repatrijacija oko 650 tisuća europskih građana koji su zbog koranakrize ostali blokirani u zemljama diljem svijeta.

U siječnju je osiguran uredan izlazak Velike Britanije iz EU-a i dogovoren mandat za pregovore o budućim odnosima.

Plenković je rekao da je "posebno zadovljan" što je hrvatsko predsjedništvo uspjelo na dnevni red vratiti pitanje proširenja, nakon što je u listopadu prošle godine bilo blokirano otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Tijekom hrvatskog predsjedanja te dvije zemlje dobile su zeleno svjetlo za otvaranje pregovora.

Hrvatska je u svibnju organizirala video-samit EU-zapadni Balkan, koji je planiran u Zagrebu. Virtualni samit održan je 20 godina nakon prvog zagrebačkog samita.

"Mislim da su poruke koje se poslane u Zagrebačkoj deklaraciji usvojenoj na samitu ohrabrujuće za šest zemalja naših susjeda i za njihove buduće reforme na putu prema EU-u", rekao je Plenković.

Također je održan i video-samit sa šest zemalja Istočnog partnerstva.

U raznim sektorskim vijećima doneseni su brojni zaključci, a sljedeći tjedan očekuje se dogovor o stajalištu Vijeća EU-a o pokretanju Konferencije o budućnosti Europe.

Plenković je pozdravio prijedlog Europske komisije koja je prije nekoliko tjedana predložila plan za oporavak vrijedan 750 milijardi eura i Višegodišnji financijski okvir od 1100 milijardi eura.

"Hrvatska podržava taj prijedlog i ohrabren sam današnjom raspravom o toj temi", rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je i Hrvaska uspjela ispuniti kriterije iz Akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), koji je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu.

"U srpnju očekujemo odluku o našem primanju u ERM II", rekao je Plenković te izrazio najbolje želje kancelarki Angeli Merkel i Njemačkoj, koja 1. srpnja preuzima rotirajuće predsjedništvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2021 14:46