Premijer Milanović danas je prilikom obilaska poplavom ugroženih područja rekao kako nije točno da Vlada razmatra model smanjenja plaća u javnom sektoru, no to još ne znači da neće biti pojedinačnih “ugriza” kad je riječ o određenim “anomalijama” u sustavu. Podsjetimo, ministar financija Boris Lalovac u nekoliko je navrata rekao kako neće biti smanjenja plaća, ali da će se ići u određene uštede nakon što se utvrde određeni nesrazmjeri u naknadama na plaće u državnoj upravi, javnim službama i raznim agencijama.
Transparentnost
Dapače, kako neslužbeno doznajemo, ministar financija “nabavio” je poseban softverski program za praćenje prihoda i rashoda državnog proračuna koji će “revolucionirati” transparentnost državnih financija. Taj program, koji od početka ove godine koristi i SAD, onemogućit će ministrima da “farbaju” svoje brojke, jer će se bilježiti svaki ulazni i izlazni račun, kao u poreznom sustavu. Jednako tako će se moći pratiti i namjensko korištenje sredstava i bilo kakvo odstupanje od ugovorenih stavki. To bi svim ministrima financija ubuduće služilo kao “moćno oružje” u racionaliziranju rashoda državnog proračuna, a već ove jeseni bi Lalovcu moglo poslužiti za argumentiraniju “borbu” s ministrima kada na red dođe tema - rezanje rashoda.
Lalovac će, kako doznajemo, uskoro otići u SAD da se što bolje upozna s mogućnostima tog programa, a taj program će u Ministarstvu instalirati ekipa iz Microsofta.
Dio šireg projekta
To je samo jedan u nizu Vladinih informatičkih projekata čiji je cilj bolja kontrola potrošnje u državnoj i javnoj upravi. Uskoro bi u potpunosti trebao zaživjeti i Centralni obračun plaća, takozvani COP, koji će bolje detektirati anomalije u sustavu. U tom glomaznom sustavu postoje zaposlenici koji primaju i do dvije tisuće kuna veću plaću od nekoga tko obavlja isti posao i s istim radnim stažem. To im omogućuju različiti dodaci na plaće pa u Vladi žele iznivelirati masu plaća.
Registar naknada
Isto tako, među Vladinim mjerama fiskalne konsolidacije spominje se i projekt Jedinstvenog novčarskog centra. Riječ je o sustavu preko kojeg bi se isplaćivale sve naknade koje država daje, od primjerice rodiljnih naknada, braniteljskih povlastica, dječjeg doplatka do minimalne zajamčene socijalne naknade. I tu se traže nelogičnosti u sustavu, a zbog centralizacije sustava već su otkriveni lažnjaci koji su primali socijalne naknade unatoč činjenici da su imali prihode ili imovinu.
Zbog kontrole broja ljudi u administraciji napokon je uspostavljen i Registar zaposlenih u državnim i javnim službama. Taj sustav zapravo je bio podloga za COP jer se preko njega napokon doznao stvaran broj zaposlenih u državnom i javnom sektoru.
Tu je još i registar nekretnina koji vodi Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Uz pomoć tog registra država napokon zna koje su nekretnine, dionice tvrtki, građevinska i poljoprivredna zemljišta, te šume i vode u njenom vlasništvu.