BORBA ZA VRHOVNI SUD

Mijenjat će se zakon o izboru šefa suda kako bi se izbjegla ustavna kriza

Sutra će DSV raspisati novi poziv za šefa VS-a. Ako se ne izabere iz trećeg pokušaja, nastat će problem na kraju godine jer prestaje mandat i vršitelju dužnosti
Zoran Milanović (L) i Andrej Plenković (D)
 Dragan Matic/Cropix; Bruno Konjevic/Cropix; Danijel Soldo/Cropix

U srijedu će DSV raspisati treći po redu javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, no na Pantovčaku se još ne zna kako će se ovaj put postaviti predsjednik Zoran Milanović koji po Ustavu predlaže kandidata za prvu osobu Vrhovnog suda.

- Postoji nekoliko imena o kojima se razmišlja, ali se još ne zna hoće li predsjednik s nekime od njih razgovarati, ili će pustiti da prođe javni poziv, pa vidjeti hoće tko će se javiti i hoće li predložiti nekog od njih - kaže nam jedan od Milanovićevih suradnika. Koja su imena potencijalno u igri nakon što Sabor nije izglasao prof. Zlatu Đurđević, na Pantovčaku ne otkrivaju. Podsjećaju samo na Milanovićevu izjavu da neće predložiti nikoga od sudaca Vrhovnog suda.

Govoreći o javnom pozivu koji će se sutra raspisati Milanović je kazao da je to "protuustavna kategorija, vrlo štetna i neinteligentna".

Kriza legitimiteta

- Meni to onemogućava da se o kandidatu dogovorim s glavnim dionicima, to je predsjednik najveće stranke, odnosno HDZ-a - rekao je Milanović, dodao da mu ne preostaje nego odabrati osobu s javnog poziva, pa zaključio da je donesen ovakav zakon kako bi se ograničilo predsjednika.

- Sad imamo nešto što se zove ustavna kriza, ja to zovem kriza legitimiteta - nastavio je Milanović kazavši kako HDZ-u nije svejedno tko će doći na čelo Vrhovnog suda "jer im se kao organizaciji u drugom stupnju sudi za pljačku države". Premijer Andrej Plenković na to mu je odgovorio da "postoji zakon, Ustav, procedura, razumni ljudi i nerazumni".

- Predsjednik radi stvari koje nisu doživljene, obračunava se s HDZ-om, to nije dobro i nije normalno - rekao je Plenković koji tako vidi i "njegove izjave koje su besramne i loše".

- Imamo mi puno pravnika koji mogu biti predsjednici Vrhovnog suda - nastavio je premijer i rekao da HDZ-ova većina u Saboru neće podržati bilo kojeg kandidata.

- Gledat ćemo je li sve po zakonu i tko je kandidat. Nema silovanja kandidata, nametanja kandidata, bez parlamentarne većine neće se izabrati predsjednik Vrhovnog suda - rekao je Plenković koji, za razliku od Milanovića, u ovome ne nalazi nikakvu ustavnu krizu.

image
"Postoje zakoni, Ustav, procedura, razumni ljudi i nerazumni. Predsjednik radi stvari koje nisu doživljene, obračunava se s HDZ-om. Ovo što radi nije normalno. Njegove izjave su besramne, krive, loše", kaže Andrej Plenković
Goran Mehkek/Cropix

Ako se u trećem pokušaju ne izabere predsjednik Vrhovnog suda problem će nastati po isteku godine jer tada prestaje i mandat v.d. predsjednika Vrhovnog suda, Marina Mrčele. Zamjenika, naime, određuje predsjednik Vrhovnog suda rasporedom poslova, i to za tekuću godinu.

Sudac Mrčela je kazao da će po isteku mandata on odrediti novog v.d.-a (može i sebe op.a.), a na tome je stavu i Ministarstvo pravosuđa.

- Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda koji po isteku mandata predsjednika preuzima poslove sudske uprave do izbora novog predsjednika, dužan je osigurati redoviti rad Vrhovnog suda, što može obuhvaćati i donošenje novog rasporeda poslova sukladno postojećem normativnom okviru - kažu u Ministarstvu.

Potrebna ozbiljnost

Za pravo im daje i profesorica Ustavnog prava u Rijeci, Sanja Barić. - O vršitelju dužnosti predsjednika Vrhovnog suda odlučuje interna sudska uprava - kaže i naglašava da bi se sada Pantovčak i Banski dvori trebali jako uozbiljiti.

- Sada su sve ispucali i do kraja godine imaju vremena dogovoriti se. Obojica imaju političku odgovornost - kaže Barić i poručuje Milanoviću da, ako je rezultat njegove taktike da Mrčela bude na čelu Vrhovnog suda, onda neka razmisli o taktici.

- Predsjednik kritizira, a ništa ne poduzima da dođe do promjene. I nije istina da se nije dogovarao oko kandidata, nego su ga trojica odbili, a Zlata Đurđević mu je bila tek četvrta na listi - navela je i naglasila da se ne smije dozvoliti da se do kraja godine ne izabere predsjednik Vrhovnog suda.

- Nemamo situaciju za v.d.-a, no moguće je da se ide u izmjenu Zakona o sudovima i da se preventivno uredi izbor v.d. - kazala je.

image
"HDZ je u sukobu interesa oko izbora predsjednika Vrhovnog suda zbog sudskog postupka za kazneno djelo pljačke države, koji se protiv te stranke vodi upravo na Vrhovnom sudu. Njima ne može biti svejedno tko vodi VS", tvrdi Zoran Milanović
Tom Dubravec/Cropix

Ministarstvo pravosuđa će mijenjati zakon. Kažu da su pripremili izmjene kako bi suci svakih pet godina išli na sigurnosne provjere, ali će mijenjati i norme koje se odnose na izbor predsjednika Vrhovnog suda. Premda ne otkrivaju u kom pravcu idu izmjene, malo je vjerojatno da će iz procedure izbaciti DSV i javni poziv, nego će prije popraviti nedostatke koji su uočeni u dva pokušaja izbora prve osobe sudbene vlasti.

Predsjednik DIP-a

Bivši predsjednik Republike, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Ivo Jospović također ne misli da smo u ustavnoj krizi, ali bi se mogla dogoditi.

- Predsjednik Vrhovnog suda je izabran na Ustavom propisan način koji je proizašao iz ustavnog načela trodiobe vlasti i njihove međusobne kontrole. Takvo stanje, jer zamjenik predsjednika Vrhovnog suda nikako nije predsjednik sa demokratskim legimitetom, privremeno je i ne smije dugo trajati. Produljenje takvog stanja preko razumne mjere sigurno prerasta u ustavnu krizu - kaže Josipović po čijem mišljenju nitko, nakon što i Mrčela prestane biti v.d., ne može izabrati novog v.d. predsjednika Vrhovnog suda.

Prema nekim razmišljanjima na Pantovčaku, v.d.-a bi nakon isteka Mrčelina mandata, ako do tada nećemo imati novog predsjednika Vrhovnog suda, trebao izabrati Sabor. Tu ideju nitko, međutim, ne podržava.

Budući da je Đuro Sessa bio i Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), otvorilo se pitanje tko ga mijenja po isteku mandata kad nema novog predsjednika Vrhovnog suda. U DIP-u kažu da dužnost predsjednika DIP-a obavlja potpredsjednik kojeg izaberu potpredsjednici i članovi DIP-a. - Oni će 20. srpnja 2021. odrediti potpredsjednika koji će obavljati dužnost predsjednika, sve do izbora novog predsjednika Vrhovnog suda - priopćili su.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2021 09:15