Branko Bačić, predsjednik saborskog kluba HDZ-a, rekao nam je u petak kako bi bilo poželjno da predsjednik države nije prije dovršetka javnog poziva i ostalih propisanih koraka objavio tko je njegov kandidat za predsjednika Vrhovnoga suda jer je time obeshrabrio druge kandidate koji imaju uvjete i misle da mogu obavljati taj posao da se jave na poziv.
"Bilo bi, dakle, dobro da to nije radio, da je pričekao da mu DSV proslijedi sve pristigle i valjane prijave, da je pročitao programe, pričekao da se o kandidatima izjasni Opća sjednica Vrhovnoga suda i saborski Odbor za pravosuđe. Ali to ne znači i da ćemo u Saboru biti protiv Radovana Dobronića zato što je predsjednik obznanio da će to biti on i prije isteka propisane procedure", kazao je.
Bačića smo na isteku roka za treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda zamolili da prokomentira ključne momente toga poziva, u nastojanju da doznamo hoće li "treća sreća" napokon rezultirati izborom predsjednika Vrhovnoga suda. Bačić ističe kako su u HDZ-u nakon što prethodna Milanovićeva kandidatkinja, Zlata Đurđević nije dobila potrebnu većinu saborskih ruku, izjavljivali, a sad ponavljaju, da HDZ nema svoga kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.
"Ponovo ističemo da smo spremni uvažiti mišljenje struke, dakle Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Obora za pravosuđe, a naravno i mišljenje predsjednika države kako bismo došli do najboljeg kandidata. Razgovor između predsjednika kao predlagatelja i saborske većine oko kandidata po Ustavu i Zakonu je moguć, štoviše i poželjan, ali tek što prođe sva predviđena procedura prije glasanja u Saboru".
Na pitanje smeta li im okolnost da je protiv Dobronića predsjednik njegova suda lani u listopadu podnio prijavu DSV-u jer smatra da taj sudac u 2019. nije ispunio sudačku normu, Bačić odgovara: "Naravno da treba vidjeti što je s tim pokrenutim postupkom. Sudac Vrhovnog suda Damir Kos s pravom podsjeća na pravilo da ni jedan sudac ne može napredovati na viši sud ako se protiv njega vodi stegovni postupak. Ako za predsjednika Vrhovnog suda bude izabrana osoba koja nije sudac toga suda, DSV je dužan tu osobu imenovati sucem Vrhovnog suda. Dakle kod odlučivanja o predsjedniku Vrhovnog suda i o tome treba voditi računa. Sabor se ne može ni na koji način uplitati u rad DSV-a. Na DSV-u je da odluči je li ta prijava protiv Dobronića osnovana ili ne".
Na pitanje hoće li Sabor odlučivati o Dobroniću prije nego se DSV izjasni o prijavi protiv njega, ili će ipak pričekati da DSV donese odluku o prijavi, Bačić odgovara:
"To doista nije na Saboru. Predsjednik je taj koji odlučuje hoće li prije nego ga predloži Saboru kao svoga kandidata pričekati odluku DSV-a. Sabor donosi odluku na kraju uzimajući u obzir mišljenja i svih nadležnih tijela koja se o kandidatu trebaju izjasniti prije nas", izjavio je za Jutarnji list Bačić.