StoryEditor
DAN GRADA RIJEKE

Milanović: ‘Ovo je poseban grad, ovakvog u Hrvatskoj nema. Već 1945. bio je daleko na Zapadu‘

Riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić veći je dio svojeg govora posvetio osudi isključivosti i nesnošljivosti
Zoran Milanović i Vojko Obersnel
 Matija Djanjesic/Cropix

Svečanom sjednicom gradskog vijeća u "socijalno distanciranom" HNK Ivana pl. Zajca u ponedjeljak navečer obilježen je Dan Sv. Vida, zaštitnika Rijeke, ujedno i Dan Grada, a među uzvanicima bio je i predsjednik RH Zoran Milanović. Predsjednik je najveći dio svog obraćanja posvetio Rijeci i riječkom identitetu, podsjetivši na venecijanskog pisca i kartografa iz 18. stoljeća Alberta Fortisa koji je pisao o sjajnim riječkim školama na talijanskom jeziku i narodu koji na ulici govori hrvatski. Priznao je i da se, na svoju sramotu, ne može sjetiti je li ikada bio u riječkom HNK, kazavši da se radi o "velebnom zdanju za jednu malu zemlju kao što je Hrvatska, posebice kada se ima na umu da je izgrađeno prije nego zagrebačkog HNK".

Dotaknuo se i "posezanja za tuđim teritorijem", aludirajući na nedavni incident s tablom u Mađarskoj na kojoj je Rijeka proglašena mađarskim morem, kazavši da to ne treba uzeti pretjerano ozbiljno, već s dozom humora, čak i podsmjeha, ali i malom dozom opreza.

- Takva vrsta govora u Europi naprosto ne zvuči dobro. Rijeka je grad poseban, takvog grada u Hrvatskoj nema. To je treći najveći hrvatski grad, a kako se nekada gledalo ekonomski, i drugi. To je grad koji ima drukčiju povijest od mnoštva hrvatskih gradova, regija, krajeva, čak malih "emotivnih kontinenata" koji čine našu zemlju - rekao je Milanović, dodavši da se onaj tko zna koji mu je identitet neće previše iznervirati što netko "nerviran, oznojen, možda malo i nervozan, katkad i iskompleksiran, voli fantazirati o nečemu što je prije svega hrvatsko, a potom i jedan otvoreni grad".

image
Zoran Milanović
Matija Djanjesic/Cropix

Rijeka je i '45 bila na Zapadu

Kazao je kako su u riječku luku kroz povijest stizale generacije ljudi čije su oči i ambicije bile uperene u taj grad, a posljednje veliko doseljavanje bilo je, po njegovim riječima, 1945., kada su u poluprazan grad stizale nove generacije koje će Rijeku iznova graditi, ali i nasloniti se na sve što je bilo prije njih.

- Rijeka nije počinjala ispočetka. Rijeka je već tada, 1945. godine, bila jako daleko, na Zapadu - istaknuo je predsjednik.
Govorio je i o Europskoj prijestolnici kulture, kazavši da mu je jako žao što Rijeka nije imala tu sreću pa ju je, kao i cijeli svijet, pogodila pandemija koja je sve zaustavila.

image
Zoran Milanović
Matija Djanjesic/Cropix

- Jako mi se dopalo otvorenje EPK u riječkoj luci. Naravno, nije se dopalo svima, meni jest. Nisam u tome vidio nikakve aveti prošlosti niti anđele prošlosti nego naprosto jednu retrospektivu identiteta i kamo to ide, u kojem pravcu. Kažu da se o ukusima ne raspravlja, ali to je u stvari laž. O ukusima se raspravlja od kada je čovjeka i raspravljat će se uvijek, inače bi svijet bio dosadan. Ukusi su sve ono što nas određuje - rekao je Milanović.

Milanović je pričao i o svojem sentimentalnom odnosu prema Rijeci, budući da je njegova majka živjela na Sušaku, a njegova dva ujaka navijala su za NK Rijeku.

- Sad sam već u godinama kada gledam unatrag, ali još uvijek gledam i pod noge. A u daljinu više ne vidim - zaključio je predsjednik RH.

image
Zoran Milanović
Matija Djanjesic/Cropix

Nadbiskup Devčić osudio isključivost

Riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić veći je dio svojeg govora posvetio osudi isključivosti i nesnošljivosti, navodeći da je Rijeka grad koji njeguje vrijednosti kao što su gradsko zajedništvo i međusobno prihvaćanje i uvažavanje bez obzira na svjetonazorske razlike.

- Sveti Vid je kao sedmogodišnji dječak bio žrtva vjerske netolerancije. Možda smo zato, jer imamo takvog zaštitnika, posebno osjetljivi na svaki znak bilo kakve svjetonazorske ili nacionalne isključivosti i nesnošljivosti. Ova godina protječe u Rijeci u znaku njezina izbora za EPK. Dobro je pritom ne zaboraviti da neki grad može imati ma kako velebne građevine, trgovine, hotele, škole, sveučilišta i slične stvari, ali će unatoč tome biti siromašan i zaostao ako u njemu nema svjetonazorske i nacionalne ne samo snošljivosti nego i međusobnog prihvaćanja i uvažavanja - poručio je nadbiskup Devčić.

image
HNK Ivana pl. Zajca
Matija Djanjesic/Cropix

I predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel dotakli su se u svojim govorima koronakrize, ali njihove su poruke bile optimističke i naglašavali su sve pozitivne stvari koje je Grad poduzeo u proteklim mjesecima. Obersnel je dao naslutiti da Rijeku očekuju i teška vremena.

- Proračun je do kraja godine izgubio, procjenjujemo, najmanje 150 milijuna kuna, a naš je zadatak ne zaustaviti važne investicije i razvojne projekte kako bi poduzetnici nastavili raditi, a građani osjetili vidljive rezultate za sva sredstva koja izdvajaju u lokalni proračun - rekao je Obersnel.

image
Zoran Milanović i Marin Blažević
Matija Djanjesic/Cropix

Kazao je i da je za nastavak projekta EPK osigurano 35 milijuna kuna, od čega Grad Rijeka daje 22 milijuna, Ministarstvo kulture 10 milijuna, a Primorsko-goranska županija nešto manje od 3 milijuna. Novi redefinirani program EPK bit će, kazao je Obersnel, uskoro objavljen.

Na Svečanoj sjednici dodijeljene su i nagrade Grada Rijeke, a nagradu za životno djelo dobio je prof. dr. sc. Anton Škrobonja. Godišnje nagrade dobili su Dean Lalić, Zavod za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja riječkog KBC-a, Nikola Petković, Kuglački klub Mlaka, Gradsko kazalište lutaka, Robert Funčić te Edi Kučan, direktor 3. maja koji je preuzeo to riječko brodogradilište u trenutku najveće krize.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:17