ZAGREB - Premijer Zoran Milanović sutra i preksutra sudjelovat će na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojem će europski čelnici potpisati pakt o fiskalnoj uniji.
Fiskalni ugovor potpisat će čelnici svih članica Unije, s izuzetkom Velike Britanije i Češke. Njime se, ocijenio je Milanović, stvaraju temelji fiskalne unije, koja se nadovezuje na monetarnu uniju, i kojom se uvodi znatno stroža proračunska disciplina. To se, poručio je Milanović, zasad ne odnosi na Hrvatsku jer ona još nije članica EU, ali kako bi to uskoro trebala postati , jasno je da će utjecati i na nas.
"Od sutra se proračunska pravila mijenjaju. Proračunski deficiti će biti ograničeni, ne samo prijetnjom sankcija, nego i mogućnošću tužbi“, poručio je Milanović, dodavši kako i Hrvatska, kao buduća članica Unije, ide u tom pravcu.
Inače, Milanović će u Bruxellesu, prema informacijama iz Banskih dvora, imati više susreta. Zanimljivo je da će se na sutrašnjoj sjednici Europskog vijeća odlučivati i o davanju statusa kandidata Srbiji.
Vlada je danas usvojila i u Bruxelles uputila Pretpristupni ekonomski program (PEP) zarazdoblje do 2014. godine. Nakon što postane članica EU, Zagreb više neće izrađivati PEP, nego druge strateške dokumente, poput Plana konvergencije i Nacionalnog programa reformi.
Prema riječima ministra financija Slavka Linića, temeljni cilj PEP-a je uspostaviti konkurentno gospodarstvo, utemeljeno na znanju i usmjereno izvovu. Vlada te ciljeve namjerava ostvariti ubrzanjem reformi, poticanjem investicija i smanjenjem prorčaunskog manjka. Tako bi opća država, u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze još i izvanprorčaunski fondovi, te lokalna samouprava, ovu godinu trebala zaključiti s manjkom u visini 3,8 posto BDP-a, sljedeće bi godine on trebao pasti na 3,3 posto, a u 2014. na 2,6 posto BDP-a, što je već unutar maastrichtskih granica. Vlada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 0,8 posto, u sljedećoj 1,5 posto, a u 2014. 2,5 posto.
Banksi su dvori danas i službeno prihvatili ponudu Zagreb Airport International Company za davanje u koncesiju zagrebačke Zračne luke. Ta je ponuda, istakao je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastukture Zdenko Antešić, dobila 97,5 od mogućih 100 bodova, pa će Francuzi dobiti posao obnove i dogradnje Plesa. Najveći dio radova izvodit će, tvrdi Antešić, hrvatske tvrtke Viadukt i Zagorje Tehnobeton. Pleso ide u koncesiju na 30 godina, ukupna vrijednost investicije je 236 milijuna eura, a cilj je povećati broj putnika na Plesu sa sadšanjih dva na pet milijuna putnika.
"Ovaj posao je započela prethodna Vlada, a završava ga ova. Zračna luka Zagreb je jedina u srednjoj i istočnoj Europi u koju se nije ulagalo. Želimo da ona postane atrakcija ovog dijela Europe“, zaključio je Milanović.
Vlada je dala suglasnost Hrvatskim cestama za zaduženje kod PBZ-a, Zabe, Erstea, Hypo i Raiffeisena u iznosu od 100 milijuna eura, te je dala i jamstvo za taj kredit. Taj je novac namijenjen vraćanju kredita koji dospijevaju na naplatu i financiranje građenja i održavanja državnih cesta.
'U uredima postoje samo računala, bez potrebnih aplikacija'
Vlada je u Sabor po hitnom postupku poslala prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi. Njime se, istakla je potpredsjendica Vlade i ministrica za socijalnu politiku Milanka Opačić, ne mijenjaju socijalna prava, ali omogućuje se decentralizacija u tom sustavu.
Naime, tvrdi Opačić, sadašnji je centralizirani sustav pružanja socijalnih usluga doveo do velikih problema i troškova, budući da su građani morali odlaziti u županijska središta. Centar za socijalnu skrb u Čakovcu pokrivao je razmjeno malo područje sa 119.000 stanovnika, dok je istodobno Zavod za socijalnu skrb u Splitu pokrivao veliko područje s gotovo pola milijuna ljudi.
Namjera je Vlade, dodala je Opačić, do kraja godine osposobiti i informatički sustav, za čiju je nabavu potrošila 40 milijuna kuna. Problem je, međutim, u tome što u uredima postoje samo računala, bez potrebnih aplikacija. Kada se one instaliraju, omogućit će se i učinkovitiji nadzor nad korištenjem socijalnih nakanda, zaključial je Opačić.
Zbog nedostatka novca Hrvatska neće sudjelovati na Expu
Zbog nedostatka novca, Hrvatska ipak neće sudjelovati na ovogodišnjem Expu, koji će se održati u Yeosuu u Južnoj Koreji.
Prema riječima zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova Joška Klisovića, sudjelovanje na Svjetkoj izložbi Hrvatsku bi stajalo nešto više od 7,1 milijuna kuna.