U redu, u izbornoj noći svatko se još može osjećati pobjednikom. Ali, dan nakon izbora, kad su već svi rezultati poznati, teško da mogu preživjeti baš svi argumenti iz ostrašćenih tabora velikih stranaka i koalicija. I jučer su se svi bitni protagonisti lokalnih izbora građanima predstavljali kao pobjednici, a u tom uvjerenju ohrabrivali su ih njima skloni analitičari, kopajući, rukama i nogama, brojke i teorije koje im idu u prilog.
Istina je, međutim, da spektakularnog trijumfa nema, ali to nipošto ne znači da su svi prošli pojednako dobro.
Na primjer, kod Sanadera i Milanovića, glavnih rivala koji su provjerili pozicije uoči predsjedničkih izbora, imamo više razloga za procjenu da je predsjednik HDZ-a prošao bolje.
Prve informacije o povećanom odazivu građana na izbore sugerirale su suprotno: ako su građani baš sada, usred krize i socijalnih nemira, zainteresirani u većem broju izaći na izbore, mora da oni žele protestirati protiv vlasti. Stranke na vlasti u tranzicijskim zemljama, čak i kad nije bilo globalne krize, urušavale su se na lokalnim izborima i u značajno bržim ciklusima gubile su vlast i nanovo se vraćale.
Ovdje se dogodilo suprotno: veći odaziv, ali više glasova za HDZ. Ta je stranka, s očito čvrstom koalicijom, popravila rezultat u većini županija u odnosu na izbore prije četiri godine. Oni su, što je za njih još važnije, ojačali taj svoj izborni savez. Budući da će sada HDZ i partneri podijeliti vlast u 13 ili 14 županija, a da na državnoj razini već dugo surađuju u idili, SDP-u će biti teško ili nemoguće razvrgnuti taj pakt prije sljedećih parlamentarnih izbora i pridobiti starog saveznika, Hrvatsku seljačku stranku, na novi zajednički nastup pred biračima.
Potvrda snage Sanaderove koalicije u velikoj većini hrvatskih županija zapravo je najvažnija prednost koju je ta stranka demonstrirala pred SDP-om.
Milanović zasad korist uspijeva izvući jedino iz partnerstva s Hrvatskom narodnom strankom, što mu je - osobito s obzirom na dugoročan negativni trend te stranke na nacionalnoj razini - nedovoljno da izazove preokret. Na ovim lokalnim izborima nisu mu pomogle ni financijska kriza, ni nemiri koje su izazvali sindikati javnih službi, niti apstraktan ustanak dijela hrvatskih studenata, što je sve koincidiralo s terminom izbora. SDP nije zaradio ni na dva neugodna skandala koja nemaju veze s ekonomskim stanjem nego baš s načinom na koji Sanader i HDZ obnašaju javne funkcije: na rezultat HDZ-a nisu značajno utjecali ni afera s kamionima niti skandal s premijerovim BMW-om.
Predsjedniku SDP-a na uzbunu zvoni i to što je u dva najveća grada - Zagrebu i Splitu - njegova stranka dobila bitno manje glasova nego njeni kandidati za gradonačelnika. U Zagrebu je taj problem za njega i veći jer je listu predvodio osobno i s njom dobio čak 15 posto manje od Bandića. U Splitu je lista SDP-a osvojila 11 posto manje glasova nego Ranko Ostojić. Neki Milanovićevi bliski ljudi poraženi su na izborima: Tonino Picula ušao je, doduše, u drugi krug u Velikoj Gorici, ali ne kao favorit, jer izbore će tamo, prema svemu sudeći, dobiti HDZ. Lista koju je predvodila Ingrid Antičević u Zadru dobila je 20 posto glasova manje od HDZ-ove...
Dva najveća uspjeha SDP-a na ovim izborima opet su Bandićeva pobjeda u Zagrebu, koja tek treba biti potvrđena, i novi uspjeh riječke tvrđave SDP-a, što ni jedno ni drugo nema nikakve veze s Milanovićem. SDP je opet prošao bitno bolje od svoga predsjednika: osvojili su sami ili s HNS-om neke gradove, Marina Lovrić dobila je mjesto sisačko-moslavačke županice, ali opet je stranka podbacila. Tamo će ona vladati u kohabitaciji sa županijskom većinom HDZ-a i HSP-a.
Ni Sanader se ne treba raspasti od sreće. Sve i da je istina kako je vjerojatni splitski pobjednik Željko Kerum zapravo instalacija nekih ljudi iz HDZ-a, te čak ako će Kerum i HDZ zajedno osnovati vlast u Splitu, nije ugodno što u premijerovu rodnom gradu HDZ stoji tako loše. HDZ-u je ugrožena i tradicionalna dubrovačka baza, premda je, suprotno najavama iz istraživanja, lista Dubravke Šuice ipak osvojila prvo mjesto. Dugoročno, za HDZ je problem i to što sporo ili nikako ne popravlja poziciju u glavnom gradu. Doduše, na ovim su izborima dobili nekoliko postotaka više, ali i dalje su gotovo marginalna opcija u Zagrebu koji je ustvari četvrtina Hrvatske.