SPLIT - Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović izjavio je kako se ulaskom u Europsku uniju (EU) Hrvatska mora prilagođavati 'supranacionalnoj kontroli' te će ubuduće pri donošenju godišnjih proračuna biti prisiljena određivati prioritete.
"Hrvatska suverenost, mlada i još uvijek neiživljena, došla je u fazu kada se ponovno moramo prilagođavati sustavima nekakve supranacione kontrole. No to je ovaj put naš izbor, to nije 1918. niti 1945., već 2013. godina u kojoj ulazimo u jednu vrstu prosvjećene utakmice s najsređenijim društvama i državama svijeta", rekao je premijer Milanović danas na predavanju studentima splitskoga Pravnog fakuleta o "ulozi Vlade RH u procesu priključivanja Europskoj uniji i usvajanju pravne stečevine Europske unije".
Po njegovim riječima, koncept suverenosti, koji se u Europi tradicionalno razvijao od doba prosvjetiteljstva, a koji Hrvatska "nije imala vremena uživati", zbog financijske krize u nekim zemljama Europske unije ide "jednim nezaustavljivim putem prema bankarskoj uniji".
"Pokazalo se da su države vrlo neodgovorni i loši gospodari financija, a neke države, čak i one manje, svojim su greškama dovele u pitanje cijeli sustav, što je dovelo da se vrlo ozbiljno ide u smjeru da u Europi postoji nadnacionalna europska sila i autoritet koji će kontrolirati banke jer su mnoge države na tom testu pale", rekao je premijer Milanović.
Podsjetio je kako je u nekim europskim zemljama udio javnog duga u BDP-u čak 200 posto. Dodao je kako je u Hrvatskoj taj udio 50 posto, što je, po njegovu mišljenju, "jako puno i u nekoliko se zadnjih godina u Hrvatskoj udvostručio".
"U proračunu za 2013. godinu mi smo nastavili s jednom ziheraškom filozofijom, koja je u Hrvatskoj već desetljećima takva da se pravi jednakost radi jednakosti, ali ubuduće ćemo napustiti takvu politiku i određivati prioritete u proračunu iako znamo da će biti nezadovoljnika zbog takvog pristupa", istaknuo je premijer Milanović i dodao kako za 2013. nisu dirali jedino proračun Ministarstva obrane.
Da smo nastavili smanjivati taj proračun, vojnici ne bi imali za špigete, a za toplu vodu nemaju ni sada, kazao je.
Na pitanje studenata kako komentira nesporazume s mađarskim MOL-om zbog Ine, premijer Milanović odgovorio je kako u to ne treba uvlačiti mađarsku državu jer je ona jedna od rijetkih koja je u posljednjih 20-ak godina podupirala Hrvatsku, a među prvima je i ratificirala naš pristupni sporazum s Europskom unijom. Po njegovim riječima, Mađarska uopće nije bila vlasnik MOL-a kad je sklapan ugovor o odnosu dioničara.
MOL-ovo stjecanje dionica "bilo je legalno, a zašto je to tako omogućeno, drugo je pitanje", rekao je premijer i dodao: "Dakle, dionice su kupljene na burzi zakonito, što se ne može osporiti, a ugovor o odnosu dioničara se eventualno može osporiti pravomoćnom presudoom o kojoj ja ne želim niti smijem spekulirati."
Pritom je istaknuo kako ne želi "prekidati zainteresiranost Mađarske" za riječku luku i LNG terminal. "Radim sve da se taj dijalog ne prekine i da ne bude stalno nekih tenzija, kao što je to slučaj u zadnje dvije godine", dodao je.
Na pitanje kako komentira teškoće koje će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju imati hrvatski gospodarstvenici u odnosima sa zemljama CEFTA-e, odgovorio je da će biti "određenih problema", ali na prevladavanju tih teškoća moraju raditi same korporacije.
"Na našim je gospodarskim izvoznicima da se tome prilagode jer će carine neke proizvode poskupjeti, a neke neće", rekao je.
Na pitanje o pojavama sukoba interesa, premijer Milanović odgovorio je kako tu "ne treba nasjedati na bombastične naslove" jer od toga nisu imune ni zemlje Europske unije.
"Sukob interesa nije kazneno djelo, ono može postati kazneno djelo, i to teško kazneno i kriminalno djelo, a može ostati samo na razini pravne i društvene fikcije kao mogućnost", rekao je premijer Milanović.