NOVO 15:06 - Zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Željko Šemper ponovio je na zasjedanju u srijedu kako je ta stranka nezadovoljna odredbom da se se vozačka dozvola na rok od deset godina izdaje najduže do 65 godine života, s tim da se za produljenje dozvole mora obaviti zdravstveni pregled.
To je diskriminacija vozača starijih od 65 godina i dodatni trošak kućanstva od oko 600 kuna, ustvrdio je Šemper u saborskom 'aktualnom prijepodnevu', te upitao sprema li MUP, možda, promjenu te sporne odredbe.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić nije izravno odgovorio na taj upit, no iz njegova se odgovora nije se dalo naslutiti da je takvo što u planu.
Ostojić odbacuje teze o diskriminaciji, kaže da bi po toj logici i odlazak u mirovinu bio diskriminacija, napominje da s godinama slabe psihofizičke sposobnosti.
Smanjenje broja smrtno stradalih i broja prometnih nezgoda, zaštitu vozača i ostalih sudionika u prometu, označava ključnim razlozima za 'spornu' odredbu.
Ostojić, naime, navodi da se u 2013. dogodilo oko 4000 prometnih nesreća, poginula 41 osoba, a da su tri četvrtine nesreća skrivili vozači stariji od 65 godina.
Oko deset posto, od oko dva milijuna vozača, starije je od 65 godina.
Šemper podsjeća da je do srpnja vrijedilo pravilo da se vozačka izdaje do 80 godine života, a mijenja svakih deset. Nakon 80-te dozvola se izdavala na rok koji se označio u liječničkom uvjerenju, najduže na pet godina.
HSU smatra da samo procjena vozačeva obiteljskog liječnika može biti indikacija za zdravstveni pregled kod produljenja vozačke, nikako automatizam '65 godina'.
Šemper tvrdi i kako Hrvatska radi nešto što ne postoji u članicama EU. Kaže da u Beligiji, Francuskoj, Njemačkoj nema obnove vozačkih dozvola, u Danskoj se obnavlja nakon 70-te uz potvrdu obiteljskog liječnika itd.
-------------------------------------------------------
14:27 - Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je u srijedu da će Vlada vjerojatno na sjednici u četvrtak raspravljati o mjerama kojima će se kompenzirati financijski gubici županija, gradova i općina zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak.
Kompenzacijske mjere će se vjerojatno naći na Vladi u četvrtak, a to su uvećani udjeli jedinica lokalne samouprave u porezu na dohodak, relativno mali, ali ipak uvećani udio županija u tom porezu i preraspodjela prihoda od poreza na nekretnine u korist lokalne samouprave, rekao je Grčić tijekom saborskog aktualnog prijepodneva.
Damir Mateljan (SDP) upozorio je da će izmjene poreza na dohodak i novi Zakon o regionalnom razvoju lokalnu samoupravu ostaviti bez dijela prihoda.
Grčić je odgovorio kako razumije načelnike i gradonačelnike općina koje će izgubiti dio prihoda jer su prerasle granicu od 75 posto prosječne razvijenosti u Hrvatskoj.
Naglasio je, međutim, da će 100 jedinica dobiti status potpomognutih područja, a najveći dio tih općina je u Slavoniji, te najavio da će pred zastupnike uskoro doći zakonski prijedlog koji će na poseban način tretirati brdsko-planinska područja.
"Te mjere neće biti slabo izdašne, bit će to dobre mjere, otprilike one koje danas imaju hrvatski otoci", najavio je Grčić.
Premijer Zoran Milanović naglasio je, pak, kako će korist od promjene poreza na dohodak imati građani, odnosno prosječni ljudi, hrvatski srednji sloj.
"Korist će imati građani, a lokalna samouprava će se morati ponašati racionalnije i odgovornije prema sredstvima koje uzima od građana", odgovorio je premijer HSS-ovu Branku Hrgu koji Vladu proziva da, umjesto da poboljša socijalnu sliku društva, predlaže zakon koji ide na štetu lokalnoj samoupravi.
Hrga zanima što je dobro za građane ako se nekome plaća poveća za 50 kuna, a na drugoj strani vrtić zbog toga poskupi sto kuna, te pita tko će u stvari imati koristi od promjene poreza na dohodak.
"Prvi je cilj dobrobit građana, hrvatski srednji sloj, prosječni ljudi", kaže Milanović.
Što donose izmjene poreza na dohodak, odnosno njegovo smanjenje, zanimalo je i SDP-ova Ivu Jelušića.
Radi se, kaže ministar financija Boris Lalovac, o smanjenju određenih socijalnih nejednakosti koje su se u hrvatskom društvu akumilirale u 23 godine.
"To je jasna poruka Vlade da građani koji imaju ogromni kapital trebaju nešto malo platiti, a rasteretiti građane koji rade", kaže Lalovac uz napomenu da u Hrvatskoj jedan posto građana u bankama štedi 75 milijardi kuna, godišnje od kamata zarađuju dvije - tri milijarde kuna, a ne plaćaju porez.
S druge strane, kaže, postoji velik broj radnika i ljudi iz srednjeg sloja koji imaju plaće od pet do sedam tisuća kuna, a plaćaju "sto posto poreza".
-------------------------------------------------------
13:43 - Premijer Zoran Milanović upitao je u srijedu HDSSB-ova zastupnika Boru Grubišića zašto je "zgrabio" saborsku mirovinu dan prije nego je ukinuta, na što ga je Grubišić uputio da to pita zamjenika ministra prometa Zdenka Antešića i druge iz SDP-a.
Grubišić je tijekom aktualnog prijepodneva Vladu optužio zbog demografskog kraha države, pada gospodarskih aktivnosti, marginalizacije Domovinskog rata i drugog, zaključivši da Milanovića nema što pitati jer "premijer ni na jedno pitanje nema odgovor, a odgovor je stanje u državi".
"Mogu ja vas pitati o čemu ste razmišljali kad ste zgrabili saborsku mirovinu, dan prije nego što smo je ukinuli. Vi ste kirurg 30 godina i liječnik, valjda ste tamo zaradili poštenim radom mirovinu, što će vam ova", upitao je Milanović te dodao da je "lako filozofirati i biti seoski mudrijaš".
Grubišić mu je uzvratio da je o saborskim mirovinama odlučio Ustavni sud.
"Ali vi ste zločest čovjek i uvijek povlačite jedno te isto. Imate vi Antešića, imate vaše gospode iz SDP-a pa njih malo potaknite", kazao je Grubišić i ocijenio da su premijer i Vlada "zaslužili crveni karton".
-------------------------------------------------------
13:42 - HDSSB-ov zastupnik Ivan Drmić pozvao je u srijedu premijera Zorana Milanovića da hrvatska Vlada, po uzoru na kriterije koje koristi haaški Sud, predloži aboliciju za bolesne i zdravstveno ugrožene hrvatske branitelje u hrvatskim zatvorima.
U zatvorima je velik broj hrvatskih branitelja narušenog zdravlja, rekao je Drmić u saborskom aktualnom prijepodnevu podsjetivši pritom da je Sudsko vijeće Haaškog suda, zbog pogoršanja zdravstevnog stanja, odobrilo privremeno puštanje na slobodu četničkog vojvode Vojislava Šešelja.
Hrvatski branitelji imaju puno lošiju skrb nego Šešelj u Haagu, njihovo zdravstveno stanje zanemarivale su i HDZ-ove vlade, ustvrdio je Drmić, spominjući Đuru Brodarca i Tomislava Merčepa.
Premijer uzvraća da mu je teško komentirati praksu Tribunala, no ne dvoji oko Šešeljeve odgovornosti.
"Postoje rijetki slučajevi u kojima gotovo da ne treba reći pričekajmo što će sud reći, jer odgovornost tog čovjeka je transparentna na prvi pogled" rekao je Milanović.
"Samo ono što je (Šešelj) izgovorio u 90-ima je teško kazneno djelo, s kojim se rijetko što na verbalnoj razini što smo čuli 90-ih može usporediti", naglašava.
"Taj je čovjek, podsjeća, pozivao na istrebljenja i ubojstvo, i bio bi osuđen u svakoj državi. Zašto taj postupak još nije završen - ne znam, zašto su ga sada privremeno pustili - ne znam. Pratim to preko televizije kao i vi", odgovorio je premijer Drmiću.
Istaknuo je da i sam izražava čuđenje, ne zbog Šešeljevog privremenog puštanja, nego zato što taj postupak još nije gotov.
Ne vidim što se tu ima dokazivati, netko tko je pozivao na istrebljenje, ne na granice Karlobag-Virovitica, to može reći svaka bena, ali sve što je uz to rečeno je takvo kazneno djelo, to nije verbalni delikt, to je poziv na mržnju i istrebljenje, rekao je predsjednik Vlade u Hrvatskom saboru.
-------------------------------------------------------
13:14 - Laburist Dragutin Lesar prozvao je u srijedu ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da se "igra s Imunološkim zavodom i pokušava ga prodati strancima".
Premijera Zorana Milanovića Lesar je, tijekom saborskog aktualnog prijepodneva upitao kome se pogoduje uništavanjem Imunološkog zavoda.
"Ne uništavamo, nego radimo upravo suprotno, pokušavamo spasiti i naći investitora, ali bez sitnih pasova s kućnim sindikatom, što neki ovdje rade", uzvratio mu je premijer.
Nezadovoljan odgovorom, Lesar je podsjetio da je prošlo 380 dana od donošenja Zakona o strateškim investicijama te kazao kako mu je nejasno zašto Imunološki zavod Vlada ne smatra strateškim investicijskim projektom, s obzirom da je, kaže, riječ o gospodarskom, ali i javnozdravstvenom interesu.
-------------------------------------------------------
12:46 - HDSSB-ovac Boro Grubišić upitao je premijera kako to da Vojislav Šešelj zbog narušenog zdravstvenog stanja izlazi na slobodu, a hrvatski se generali ne mogu liječiti na slobodi. Kao primjer naveo je Branimira Glavaša.
Premijer je kazao kako ne može to komentirati i kako smatra da se prema svima institucije odnose jednako. Za Šešelja je kazao kako 'je on javno pozivao na istrebljenje i ubojstva'.
- Zašto su ga privremeno pustili iz zatvora ne znam, ali me začuđuje zašto njegov postupak nije gotov. A za zatvorenike u Hrvatskoj - prema njima se mora odnostiti s dužnim poštovanjem kao prema osobama kojima je sud uskratio temeljno ljudsko pravo - slobodu, rekao je Milanović, prenosi HRT.
-------------------------------------------------------
12:44- Ministar zdravlja Siniša Varga pozvao je danas građane da prijave bilo kakvo uskraćivanje njihovih prava u bolnicama, pa i prava na abortus.
Varga je to rekao tijekom aktualnog prijepodneva, odgovarajući na upozorenje SDP-ove zastupnice Karoline Leaković da je sve više liječnika koji zbog priziva savjesti odbijaju raditi pobačaje. Leaković je podsjetila da je riječ o pravu koje ženama jamči zakon.
Varga je potvrdio da važeći zakoni precizno definiraju kako se ostvaruje pravo na taj medicinski zahvat i reguliraju priziv savjesti ginekologa.
"Prepoznali smo da je došlo do određenih propusta uprava bolnica i šefova ginekologije i opstetricije u određenim zdravstvenim ustanovama. Već smo odradili sastanke sa sanacijskim upraviteljima, odnosno ravnateljima bolnica da ih upoznamo s njihovim obvezama po pitanju provođenja zakona, ali i s određenim provedbenim mjerama, kako bi se ta dostupnost osigurala i u bolnicama u kojima je došlo do priziva savjesti svih liječnika", kazao je Varga.
Istaknuo je da su pravnici Ministarstva izradili naputak kako u idućem razdoblju osigurati dostupnost zdravstvene zaštite.
"Isto tako, apeliramo na širu javnost da imenom i prezimenom ili anonimno prijave bilo kakva odstupanja od ili uskraćivanja njihovih prava, jer na taj način ciljanom kontrolom možemo biti puno efikasniji, otklanjanjem bilo kakvih barijera tom medicinskom zahvatu", poručio je.
-------------------------------------------------------
VUKŠIĆ MILANOVIĆU 'Zašto ste smrad korupcije počeli osjećati tek kad Bandić prestaje biti član SDP-a?'
12:25 - Premijer Zoran Milanović odbacio je danas insinuacije da je policija u slučaju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića pritiskala DORH, ustvrdivši da se takvo što događalo u prošlosti, ali se sada istražne mjere ne mogu provoditi bez suda, na koji, tvrdi, ne može utjecati nitko, pa ni predsjednik Vlade.
Milanović je to rekao tijekom aktualnoga prijepodneva, odgovarajući na zastupničko pitanje neovisnog zastupnika Branka Vukšića, kojem je nejasno zašto se Bandiću na teret stavljaju samo kaznena djela počinjena nakon što je isključen iz SDP-a.
Vukšić je premijera podsjetio da je 2009. podržao Bandićevu kandidaturu, da bi kasnije govorio kako Zagrebom vlada klijentelistička ekipa. "Kako to da ste smrad korupcije počeli osjećati tek nakon što Milan Bandić prestaje biti član SDP-a", upitao je Vukšić.
"Nisam progledao, ne znam što se događa, ne znam puno više od vas, možda nešto malo više", odgovorio je Milanović.
"Policija, koju se sada vrlo ružno pokušava prokazati, i to tri tjedna nakon što je ta akcija provedena, kao nekoga tko je sve to osmislio, po zakonu je izvođač radova, nije investitor ni projektant. Ona je to pokušala biti 2010. i 2011., kada je u roku dva tjedna protiv tri člana Predsjedništva SDP-a podnijela kaznene prijave, samostalno, bez DORH-a", ustvrdio je Milanović.
Istaknuo je kako je DORH te kaznene prijave tada rješavao mjesecima, dok ih nije odbacio, što se, kaže, danas više ne može dogoditi.
"To je bio zadnji pokušaj policije, konkretno ljudi koji nam danas dijele lekcije, da policiju stave u poziciju da vrši pritisak na DORH. To nije protuzakonito, ali je duboko nemoralno", rekao je Milanović.
Naglasio je da policija više tako ne postupa jer je izravno koordinira i usmjerava DORH, koji donosi sve ključne odluke.
"Insinuacije potpuno razotkriva činjenica da se ni jedna istražna mjera, ni jedna mjera praćenja ne može poduzeti bez suda, a to je županijski sud. Na takve ljude nitko utjecaja nema i ne može imati, pa ni predsjednik suda ni predsjednik Vlade. Previše je ljudi, karijera, sudbina i normalne ljudske sebičnosti u to uključeno da bi netko žrtvovao svoju karijeru, svoj ugled kako bi nekoga proganjao", istaknuo je Milanović.
Milanović je podsjetio Vukšića da je i on bio kandidat za gradonačelnika Zagreba. "Građani u vama nisu prepoznali apsolutno ništa, što ne znači da su birajući gradonačelnika 2013. izabrali najboljega", uzvratio je Milanović Vukšiću.
Podsjetio je kako je Bandić iz SDP-a izbačen dvije godine nakon što je Milanović došao na čelo stranke te naglasio da se radi o "dilemama, izazovima i odlukama koje moraš donijeti, te stvarima koje moraš taktički prešutjeti".
-------------------------------------------------------
11:50 - HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak rekla je u srijedu u Hrvatskom saboru da je u državnim agencijama i tijelima javne vlasti u mandatu aktualne Vlade zaposleno 1000 ljudi, a da nove ljude svakodnevno zapošljava i HRT, i to na neto plaće od 17 tisuća kuna.
"Istodobno se smanjuju sredstva jedinicama lokalne samouprave, u Ministarstvu poduzetništva i obrta troši se 240 tisuća kuna za medijske i javne nastupe, poklone i rokovnike, a pod krinkom informiranja o EU fondovima. HEP je izravno dogovorio 2,5 milijuna kuna za komunikacijsku strategiju i kreativna rješenja", ustvrdila je Glavak tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva.
Premijera Zorana Milanovića upitala je - je li to transparentnost rada tijela javne vlasti i "zašto ignorira upozorenja Europske komisije o potrebi unaprjeđenja kvalitete javne uprave i poticanja rasta BDP-a.
"Sve pozivate na odgovornije ponašanje, kada ćete pozvati sebe", upitala je premijera zastupnica Glavak.
Milanović joj je uzvratio da podatci koje je iznijela, svjedoče o transparentnosti rada državnih tijela.
"Dokaz da je sve transparentnije nego ikada je to što imate te podatke, sve je vidljivo. Nema više skrivanja iza radnog vremena, ispod stola sa stranačkim prijateljima, to je gotovo, a ako imate nekakva druga saznanja, prijavite ih", poručio je premijer HDZ-ovoj zastupnici Glavak.
Što se tiče HEP-a, Milanović je kazao kako je riječ o državnom poduzeću koje je dijelom na tržištu.
"Njihova uprava će odgovarati za svaki poslovni potez svom osnivaču, a to je Vlada, to je država. O detaljima ne znam i u ovoj fazi ne želim ništa znati. To je redovito poslovanje, a ako nešto više znate, recite", kazao je Milanović.
Nezadovoljna odgovorom, HDZ-ova zastupnica Glavak je premijera podsjetila da je "odobrio 10 milijuna eura za najam prostora svog ministra Zmajlovića, koji je, doduše, dobio i novu kupaonicu", a premijera je upitala i "tko je platio detektivsku agenciju za paranoju navodnog prisluškivanja vašeg drugog ministra".
-------------------------------------------------------
11:17 - HDZ-ov Željko Reiner upitao je premijera kada će Vlada objaviti datum predsjedničkih izbora.
- Kad ćete napokon objaviti datum izbora? 2009. godine je Josipović već u ožujku počeo tražiti od Vlade da raspiše izbore. Demokratska je praksa da se to učini što prije, a i važno je kako bi što prije prestale špekulacije jel ustavan ili ne, kazao je Reiner.
- Vrlo brzo ćemo odrediti datum izbora, nadam se da tu neće biti nikakve drame, ljudi prepoznaju tko je tko, rekao je premijer HDZ-ovu Željku Reineru u saborskom 'aktualnom prijepodnevu'.
Premijer primjećuje kako izbore u posljednjih 15 godina stalno prati i pitanje hoće li biti tjedan kasnije ili ranije, hoće li biti prije ili poslije Nove godine, koliko je ljudi na skijanju, koliko na kolinju. "Mislim da je to nebitno", rekao je Milanović.
Donijet ćemo tu odluku ovih dana, predložite nešto, uzvratio je premijer Reineru koji je podsjetio da su pripadnici aktualne vlasti ranijih godina često aktualizirali pitanje datuma izbora i potrebu poštivanja demokratskih standarda.
Te, 2011. godine Ivo Josipović je već u ožujku počeo govoriti o potrebi da Vlada čim prije objavi datum parlamentarnih izbora (održanih koncem godine), pozivajući se na poštivanje demokratskih vrijednosti, kako to da sada ne treba poštivati te vrijednosti, dva mjeseca prije krajnjeg ustavnog roka za izbore, zanimalo je Reinera.
Milanović odgovara da je demokratska praksa po tom pitanju različita, pa u sjevernoj Europi premijeri imaju pravo sazvati izbore doslovno za dva tjedna.
-------------------------------------------------------
11:08 - Branko Bačić (HDZ) uvjeren je da Vladi predstoji "blamaža", jer prije raspisivanja natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu nije napravila studiju utjecaja na okoliš.
Podsjetio je da je rok za ponude u tom natječaju istekao te da se, po riječima ministra gospodarstva, javilo šest "velikih svjetskih igrača".
"Neka od polja protežu se svega par kilometara od jadranske obale i otoka, neka preko ekološke mreže Natura 2000, a neka preko Jabučne kotline, koja je najveće mrijestilište ribe u Jadranu", ustvrdio je Bačić.
Podsjetio je da je hrvatski Jadran među najčišćim morima u svijetu te da i najmanji akcident u eksploataciji i istraživanju nafte može prouzročiti ekonomsku, društvenu i ekološku kataklizmu.
Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović odgovorio je da će se za svaki pojedini zahvat provoditi procjena utjecaja na okoliš, na što je Bačić uzvratio kako bi bilo logično da je to učinjeno prije raspisivanja natječaja.
"Tog trenutka za Vladu, a i za hrvatsku državu može nastati blamaža, jer smo objavili natječaj svim svjetskim naftnim kompanijama da se jave na pojedina polja, a nakon što vaša procjena bude dovršena, reći ćemo - a znate, mi smo se malo šalili, jer na tom polju zbog zaštite i ribljeg fonda, nećete moći niti istraživati, a kamoli eksploatirati naftu", rekao je Bačić.
Na njegovo je izlaganje reagirao i ministar gospodarstva Vrdoljak.
"Nećemo se izblamirati ako smo krenuli raditi procjenu utjecaja na okoliš pola godine prije nego što smo zatvorili natječaj. Često smo se blamirali da smo kretali u projekte koji nisu bili pripremljeni pa smo čekali da tada naručujemo procjene, pa smo gubili desetke godina nekih prethodnih vlada, kalkulirajući bi li ovako ili onako završili neki projekt uključujući Dubrovačku županiju, pa mijenjali prostorne planove, pa blokirali investitore", rekao je Vrdoljak.
Naglasio je da su svi investitori upoznati s postupkom procjene utjecaja na okoliš.
Ana Komparić Devčić (SDP) upitala je ministra prometa Sinišu Hajdaša Dončića do kada će se Hrvatska zaduživati za autoceste.
Podsjetila je da je Vlada nedavno autocesti Rijeka-Zagreb odobrila novo zaduženje od 177 milijuna eura za pokrivanje kamata za 2014.
Ministar je naglasio da je AC Rijeka-Zagreb 2006. i 2007. uzela kredit od 200 milijuna eura i uplatila ga u državni proračun.
"Tada se zapravo dogodila čista monetizacija, jednokratna koncesija. AC Rijeka-Zagreb se dalje zaduživala, ali ne za autocestu, nego je davala novac HAC-u koji je piturao, bušio rupe u brdima i dogodilo se ovo što imamo danas, da imamo ukupni akumulirani dug autoceste Rijeka – Zagreb i Hrvatskih autocesta od 4 milijarde eura, bez kamata", rekao je Hajdaš Dončić.
Ustvrdio je da je teško očekivati da će se dug od osam milijardi eura vratiti do 2039. te ponovio da Vlada provodi koncesioniranje autocesta kako bi smanjila dug HAC-a.
"Time dobijamo još nešto vrednije, a to je milijardu i 400 milijuna kuna godišnje za investicije u državne, županijske i lokalne ceste, tog novca inače nema", poručio je ministar.
-------------------------------------------------------
MILANOVIĆ 'Hrvati ne gladuju: nije problem prazan želudac, nego loša hrana'
10:28 - Na pitanje zastupnika Laburista Mladena Novaka 'Hoće li omogućiti da djeca koja gladuju dobiju besplatni školski obrok', premijer je odgovorio kako je priča o tome da Hrvati gladuju populizam.
- Danas u Hrvatskoj nije problem prazan želudac, nego loša hrana. Ako netko zaista nema obrok, za to će se pobrinuti centri za socijalnu skrb. Obilje loše i kalorične hrane problem je u svijetu - kazao je Milanović i poručio kako te navike treba mijenjati, ali da to ne ide preko noći, te da je uloga škole tu jako bitna.
Zagreb, 121114. Markov trg.Sabor.Redovita sjednica Sabora pocela je aktualnim satom na kojoj su zastupnici postavljali pitanja Vladi i ministrima.Na fotografiji: Tomislav Karamarko.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Zastupnika laburista Novaka - koji je obraćanje premijeru počeo konstatacijom da "djeluje smireno, jer je vjerojatno doručkovao" - zanimalo je hoće li država nešto poduzeti da djeca koja su gladna, u školi dobiju obrok, ali ne po načelu da država plaća svima, pa i djeci imućnih roditelja?
Znam da su škole u nadležnosti lokalne samouprave, no djeca su briga države, rekao je Novak, aktualizirajući UNICEF-ov podatak kako 60 tisuća predškolaca živi ispod granice siromaštva.
UČITELJICA IZ BARANJE U SUZAMA 'Učenik me svaki dan kriomice u menzi pitao imam li što za jesti...'
- Vi ne čitate novine pa ne znate koliko je takvih slučajeva. Hrane ima, ali nema za sve. Treba raspodijeliti bogatstva - ne ulagati u parkove za dokolicu, u skupe eko automobile i ministarske urede s kupaonicama veće kvadrature od kontejnera u Gunji, odgovorio mu je Novak, javlja RTL.
-------------------------------------------------------
10:22 - Pitanje potpredsjedniku vlade Branku Grčiću o katastrofalnim gospodarskim podacima postavio je HDZ-ov Josip Borić. 'Imate li kakakv tajni plan da nas izvučete iz ove situacije ili to radite bez ikakvog plana', upitao je.
'Za razliku od vas koji svaki dan prosipate crnilo, mi pokušavamo građanima dati nade. Za vrijeme vaše Vlade BDP se urušio 7 posto 2009. a vi sada spominjete pad 0,2 posto. Ostavili ste nam skrieni deficit od 25 milijardi. Da smo rezali onako kako ste vi zahtijevali to bi bila liberalna politika, ali mi smo socijaldemokrati i zaštitili smo one najosjetljivije. Nismo rezali plaće i mirovine', kazao je Grčić.
Naša politika je konzistentna i takva će ostati. Rezultati će doći, a to pokazuje rast industrijske proizvodnje i izvoza, dodao je, prenosi HRT.
-------------------------------------------------------
10:12 - Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da se ne osjeća odgovornim za prosvjede koji pred Ministarstvom branitelja traju već četvrti tjedan.
Milanović je, odgovarajući na zastupničko pitanje Ingrid Antičević Marinović (SDP) na saborskom aktualnom prijepodnevu, naglasio kako ne misli da su branitelji pred Ministarstvom izmanipulirani.
- To je potcjenjivanje i vrijeđanje nečije pameti i razboritosti. Ljudi imaju svoje razloge u koje ja ne mogu ulaziti, ali sigurno ne želim potcjenjivati. Međutim, to po nama ne može biti razlog za takvu vrstu prosvjeda i traženje ultimativne ostavke ministra i njegovih najbližih suradnika. To naprosto ne stoji, meni je žao što se otpočetka krenulo takvim ultimativnim tonom i za to se ne smatram odgovornim, kazao je Milanović.
Naglasio je da je prosvjednike pozvao na razgovor u okviru institucija te da se vrate svojim obiteljima.
- Rekli smo da nećemo dirati niti preispitivati ni jedno stečeno, zarađeno pravo. To je politika ove vlade već treću godinu i ovoga puta nema ni povoda za takvu vrstu prosvjeda, istaknuo je Milanović.
Ponovio je da razlozi za prosvjed mogu biti političke prirode, ali da ne želi prosvjednike 'dovoditi u kontekst manipuliranja od strane jedne ili dvije-tri političke stranke'.
- Takve ambicije sigurno postoje, ali u ovom slučaju vidim ljude od krvi i mesa sa svojim problemima, ratnim putom, invaliditetom i našim obećanjem da će biti od nas maksimalno zaštićeni, ali ne želim o tome razgovarati u ultimatumima, o tome treba razgovarati u institucijama, ako postoji problem grupe od 100 ljudi, kojeg nismo svjesni, da ga probamo riješiti. Još uvijek čekam te konkretne stvari, ali to ne može biti razlog za ovakvu vrstu nezadovoljstva. Tako državu ne možemo voditi, poručio je premijer.
Ministar branitelja Predrag Matić naglasio je da su sva prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji za 2012. i 2013. u potpunosti ispunjena, da je bilo nekoliko izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja te da su sve 'bile afirmativne'.
Matić je, u odgovoru SDP-ovu Franku Vidoviću koji je tražio da ministar jasno kaže koja su braniteljska prava umanjena ili dokinuta, naveo niz poboljšanja, među njima proširenje stambenog zbrinjavanja i na dragovoljce, osnivanje veteranskih centara, povećanje poticaja za preko 500 braniteljskih zadruga, uvođenje mogućnosti prekorednog stambenog zbrinjavanja, ali ne po diskrecijskoj procjeni, stipendiranje djece branitelja, itd.
Zagreb, 121114. Markov trg.Sabor.Redovita sjednica Sabora pocela je aktualnim satom na kojoj su zastupnici postavljali pitanja Vladi i ministrima.Na fotografiji: Fred Matic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na odluku Gradskog vijeća Gline, koje je na prijedlog HDZ-a, HSP-a AS i HSS-a odlučilo zabraniti komemoriranje na mjestu pravoslavne crkve u kojoj su 1941. u dva navrata pogubljeni muškarci srpske nacionalnosti.
- Vijeće je time stvorilo situaciju za koju ne znam kako da je nazovem - sramotom, bezdušjem ili bezumljem, kazao je Pupovac i upitao premijera što će Vlada poduzeti.
Milanović mu je odgovorio kako pretpostavlja da se glinsko vijeće srpske nacionalne manjine obratiilo Ministarstvu uprave, koje u takvim slučajevima obično procjenjuje ustavnost i zakonitost odluke gradskih vijeća i traži mišljenje Ustavnog suda.
- Pretpostavljam da će Ministarstvo to napraviti, jer je to redovna procedura, a što se tiče samoga političkog čina, slažemo se da je to ružno i tužno. To su stvari koje ne treba dovoditi u vezu s hrvatskim narodom, nego zločincima koji su to radili za svoj račun i u svoje ime, rekao je Milanović.
Naglasio je da ga kao Hrvata to ne opterećuje te podsjetio da se Hrvatska od tog razdoblja ogradila Ustavom iz 1990.
- Sve nakon toga je pitanje građanske kulture, pristojnosti, ljudske duše, a to je nešto što se ne može propisati, poručio je premijer.
-------------------------------------------------------
08:32 - ZAGREB - Aktualnim prijepodnevom na kojemu će 39 saborskih zastupnika postaviti pitanja premijeru Zoranu Milanoviću i ministrima, Hrvatski sabor u srijedu je počeo novu, 15. sjednicu koja će trajati do sredine prosinca, dakle do ustavne stanke.
Zastupnici su utvrdili dnevni red 15. saborske sjednice na kojemu je, za sada, više od 80 točaka, među njima i paket zakona kojima se traži promjena Zakona o izborima zastupnika.
U proceduri je pet takvih prijedloga, a svi predviđaju uvođenje preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima.
No, SDP, IDS i Natalija Martinčević (NS-R) predlažu jedan preferirani glas uz prag od 10 posto, dok Hrvatski laburisti i nezavisni zastupnici Jadranka Kosor i Josip Kregar, te SDP-ov Gvozden Flego predviđaju tri preferirana glasa.
Zagreb, 121114. Markov trg.Sabor.Redovita sjednica Sabora pocela je aktualnim satom na kojoj su zastupnici postavljali pitanja Vladi i ministrima.Na fotografiji: Zoran Milanovic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Sabor bi trebao odlučiti i o referendumskoj inicijativi "U ime obitelji", koja traži da se izborna pravila za parlamentarne izbore propišu Ustavom.
Sabor će na posljednjoj redovitoj sjednici u ovoj godini donijeti državni proračun za 2015. te rebalansirati ovogodišnji državni proračun.
HDZ-ov zastupnik Željko Reiner opetovao je kako je neprihvatljivo da se na kraj dnevnog reda "guraju" točke koje su predložili oporbeni zastupnici i klubovi.
Tu je i naš prijedlog promjene Ustava, naglasio je HDZ-ov zastupnik Reiner.