Predsjednik Republike Zoran Milanović uručio je u srijedu sedam počasnih činova i 23 odlikovanja hrvatskim braniteljima prilikom čega je istaknuo kako mu je žao što počasni činovi nisu dodijeljeni prije godinu dana, aludirajući na nove nesuglasice s ministrom obrane.
"Nisam mogao više čekati i odlučio sam, i tako ću raditi ubuduće, da kao vrhovni zapovjednik obavim svoju dužnosti i da jednom malom broju ljudi koji nije zaključan, bit će ih još, dodijelim počasne činove", rekao je Milanović na svečanosti na Pantovčaku.
Dodao je kako su počasni činovi dug časti i priznanja za ljude koji su u ratu i početkom rata radili važan posao za ovu zemlju i bili među onim malim brojem pravih ljudi bez kojih obrane zemlje ne bi bilo, a bez čega ne bi bilo ni oslobođenja.
Zahvalivši se braniteljima na svemu što su radili na domovinu, Milanović je poručio kako ta generacija više nije ni mogla čekati na ovu gestu.
Biškić: Žalosni jer u sustavu predlaganja nisu sudjelovale sve instance
U ime promaknutih i odlikovanih, počasni brigadni general Marjan Biškić rekao je kako im je zadovoljstvo i ponos što su prepoznati uoči obilježavanja 27. obljetnice Oluje. Istaknuo je i kako im ponos neće umanjiti činjenica da u sustavu predlaganja nisu sudjelovale sve instance, ali su zbog toga žalosni.
"Simbolika ove svečanosti je posebna jer ste kroz izbor danas promaknutih i odlikovanih jasno poručili da ne dijelite sudionike Domovinskog rata na pripadnike Oružanih snaga RH i Hrvatskog vijeća obrane te da jednako cijenite doprinos svih pripadnika", poručio je Biškić.
Za osobite zasluge u Domovinskom ratu, počasni čin brigadnog generala predsjednik je dodijelio Zdravku Andabaku, Miljenku Balenu, Marjanu Biškiću, Josipu Černiju, Đuri Matuzoviću, Iliji Nakiću i Ivanu Obrovcu. Počasni čin daje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje te nema nikakve financijske ili materijalne učinke za nositelje počasnih činova.
Za iskazano junaštvo njegovih pripadnika u Domovinskom ratu, Redom Nikole Šubića Zrinskog, odlikovan je Odred veze Glavnog stožera Hrvatske vojske. Redom Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u Domovinskom ratu također je odlikovan Miodrag Demo.
Redom bana Jelačića, za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Oružanih snaga RH te za osobite vojne zasluge u njihovom ustroju, odlikovani su Marko Perčinić i posmrtno Zdravko Kuzelj.
Redom hrvatskog križa, za teško ranjavanje u Domovinskom ratu odlikovani su Danijel Kadi i Zoran Keča.
Redom hrvatskog trolista, za osobite zasluge za Hrvatsku stečene u ratu, odlikovani su Damir Belaj, Tihomir Čavec, Igor Čonč, Vjeko Dogan, Nedjeljko Frano Erceg, Admir Kazaferović, Perica Lubina, Jozo Pintarić, Srećko Repušić, Zdravko Ružak, Miroslav Vrčković te Petar Žužul.
Redom hrvatskog pletera, za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike i dobrobiti njezinih građana, odlikovani su Ivan Butalja, Slavko Čuljak, Vilim Ivas, Marijo Juričan i Branko Šušnjar.
Novi sukob s Banožićem
Novi sukob između ministra obrane Marija Banožića i predsjednika Milanovića otvorio se upravo uoči večerašnje svečanosti. Banožić je ranije danas ustvrdio da Milanović mnogo stvari čini ne uvažavajući sustav i zakone te da se trebao konzultirati s MORH-om oko počasnih činova i odlikovanja hrvatskim braniteljima.
Ured predsjednika potom je poručio ministru da je pokušao sebi pripisati pravo davanja suglasnosti za dodjelu počasnih činova i da ga se konzultira iako te suglasnosti za odluke s njim nemaju nikakve veze jer su isključivo ovlast predsjednika. Rekao je i kako je Banožić trebao predložiti kriterije i postupak za predlaganje, ali to opstruira od srpnja 2021.
Documenta: ‘Milanović omalovažava pravosuđe BiH‘
Iz sasvim drugog razloga Milanovićevu dodjelu kritizirala je Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću. Oni su prosvjedovali jer je predsjednik RH počasni čin brigadnog generala dodijelio Đuri Matuzoviću, jednom od zapovjednika HVO-a, kojem se trenutno sudi za ratne zločine.
Naime, pred Sudom BiH se Matuzoviću i još devet bivših pripadnika hrvatskih snaga sudi za ratne zločine počinjene u periodu od druge polovine travnja 1992. do srpnja 1993. godine. Optuženi su za sudjelovanje u ubojstvima, mučenjima i nečovječnom postupanju prema zatvorenicima.
Zbog Milanovićeva poteza večeras se oglasila Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću oštro prosvjedujući protiv takve odluke Pantovčaka.
Priopćenje Documente prenosimo u cijelosti.
"Prosvjedujemo što je večeras Predsjednik RH Zoran Milanović dodijelio počasni čin brigadnog generala Đuri Matuzoviću, jednom od zapovjednika HVO-a, kojem se trenutno sudi za ratne zločine. Odlukom o dodjeli počasnog čina predsjednik RH omalovažava rad pravosuđa susjedne zemlje i uznemirava preživjele žrtve povreda međunarodnog humanitarnog prava.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podignulo je 30. prosinca 2016. optužnicu protiv Đure Matuzovića, Ive Oršolića, Tade Oršolića, Marka Dominkovića, Jose Nedića, Marka Blažanovića, Mate Živkovića, Ante Živkovića i Stjepe Đurića. Zbog njihova uhićenja 2016. su prosvjedovali Ministarstvo vanjskih poslova RH i lokalne vlasti Posavskog kantona u Bosni i Hercegovini.
Optuženici se terete da su u vremenskom periodu od druge polovice travnja 1992. do srpnja 1993. godine, za vrijeme međunarodnog oružanog sukoba koji je trajao i na širem području općine Orašje, kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, Vojne policije i policijskih struktura kao i stražara u logorima i zarobljeničkim centrima, Srednjoškolskom centru u Orašju i OŠ "Donja Mahala", počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti s područja Orašja i okolice. Na teret im se stavlja i počinjenje zločina protiv čovječnosti – sudjelovanje u progonu stanovništva srpske nacionalnosti motivirano nacionalnim, etničkim, kulturnim i vjerskim razlozima.
Zbog istog mjesta i vremena počinjenja kaznenih djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, kazneni postupak protiv Mirka Jurića spojen je s postupkom koji se vodi protiv navedene devetorice te im se sudi istovremeno. Optužnica protiv Jurića, temore criminis pripadnika Vojne policije 106. brigade HVO-a, kojom mu se na teret stavlja ubojstvo jedne osobe, mučenje i zlostavljanje nekoliko osoba kao i silovanje dvije osobe, podignuta je 23. ožujku 2017.
Suđenje pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je u kolovozu 2017. Do posljednjeg ročišta prije pandemije COVID- 19 održanog u veljači 2020. svjedočilo je više od 100 svjedoka. Suđenje u ovom predmetu nije se dugo odvijalo zbog pandemije i preporuka Kriznog štaba, bolovanja predsjednice vijeća i promjene člana Sudskog vijeća. Suđenje je nastavljeno u veljači ove godine. Upravo je danas održano još jedno ročište.
Naglašavamo da su zločini prema civilima zatočenim u zgradi nekadašnje Osnovne škole „Donja Mahala" bili predmet još jednog kaznenog postupka u kojem su pravomoćno utvrđene činjenice o nečovječnom postupanju prema civilima. Za te je zločine osuđen Mate Baotić, zapovjednik II odjela Vojne policije 106. brigade HVO-a", stoji u priopćenju Documente.