Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti Zakona o sudovima s Ustavom. Nakon današnje sjednice novinarima se ispred zgrade suda obratio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
- Ustavni sud je na sjednici donio dvije odluke. Prva je da nije prihvaćen prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o sudovima. Taj javni poziv ni u čemu ne ugrožava ustavni položaj predsjednika RH niti dovodi u pitanje njegovu ustavnu ovlast kao jedinog predlagatelja. Bez njegovog prijedloga Hrvatski sabor ne može izabrati predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Republike nije vezan mišljenjima opće sjednice ni Odbora za pravosuđe. Taj zakon nije protivan Ustavu, posebno ustavnoj odredbi o diobi vlasti, rekao je Šeparović.
Rekao je kako nisu prihvatili prijedlog troje sudaca da se uputi zahtjev sudu EU o tumačenju prava EU.
- Pozvali smo se na praksu europskog suda, Suda EU, Vijeća Europe... Nismo prihvatili prijedlog da se održi javna rasprava. To bi bilo da se pozove g. Juričan i dvije odvjetnice s predstavnicima Vlade, da rasprave sporna pravna pitanja. Smatrali smo da nema tih spornih pitanja o kojima bi trebalo održati javnu raspravu. Odluke su donijete s 9 glasova za, 4 glasa protiv, a 4 suca su najavila izdvojeno podupiruće mišljenje i dodat će još neke argumente, rekao je Šeparović.
Rekao je i da je Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe Vlade RH o gospodarenju otpadom jer je utvrdio da Vlada nije bila u okviru zakona u pogledu gospodarenja otpadom.
“O zahtjevu Arsena Bauka nije bilo vremena raspravljati jer je podnesen jučer. On je iznio nešto novo što nitko nije, da su ovim zakonom date ovlasti Uredu predsjednika koje zakonodavac ne smije davati, nego jedino predsjednik može svojom odlukom. No, to neće puno promijeniti na stvari”, rekao je Šeparović.
Na pitanje može li Milanović Saboru poslati prijedlog bez procedure jer nije vezan odlukom opće sjednice, kaže ovako:
- Ured predsjednika mora pribaviti mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za sve kandidate koji su se javili na javi poziv. To mu služi da odabere onog kandidata kojeg smatra najboljim. On nije vezan tim mišljenjem, može izabrati bilo kojeg kandidata, ali od onih koji su se prijavili na javni poziv.
- Nismo ulazili u političke razmirice, odnose i izjave. Mi smo ocjenjivali zakon, je li u skladu s Ustavom ili nije. Ustav zahtijeva suradnju vlasti, taj postupak bi trebalo okončati najkasnije do isteka mandata sadašnjem predsjedniku. Blokada koja bi mogla nastati ne bi bila primjerena jednoj demokratskoj zemlji. Ako se kandidat ne bi izabrao, zamjenik bi nastavio obnašati dužnost..., rekao je.
- Zakon treba tumačiti smisleno. U zakonu ne postoje rokovi u kojem se mora tražiti mišljenje, u kojem predsjednik mora predložiti kandidata... To ne znači da postupak ne treba provesti. Zakone treba smisleno tumačiti da se u suradnji tijela državne vlasti na kraju izabere predsjednik Vrhovnog suda, a najkasnije do isteka mandata sadašnjem predsjedniku.
Novinari su Šeparovića pitali i koji suci su dali izdvojena mišljenja te što misli o tome.
- Bogatstvo Ustavnog suda je da ne donosi jednoglasno odluke. Svaki sudac ima pravo na svoje mišljenje. Može se vidjeti koji su argumenti većine, koji manjine, ali važi odluka većine. To je uobičajeno. Nisu uvijek isti suci protiv. Protiv su bili Kušan, Abramović, Selanec i Antičević Marinović. Od devet koji su bili za, četvero je reklo da će napisati podupiruće mišljenje: Šimanović, Mlakar, Jelušić i Vrkić.
Novinari su Šeparovića pitali i čemu ovakva procedura oko izbora predsjednika Vrhovnog suda.
- Sve javne službe moraju biti dostupne svima pod jednakim uvjetima. Ako su javni natječaji i pozivi možda dijelom i namješteni, to nije razlog da se ukinu i ne koriste, nego da se upozori na nepravilnosti. Prema standardima Venecijanske komisije i Suda EU, u ovim slučajevima kad je u izbor sudaca uključena izvršna i zakonodavna vlast, traži se transparentnost, obrazložena odluka, javna vidljivost, dostupnost svima i demokratska kontrola.Teoretski se može dogoditi i da Ustavni sud ukine odluku ako bi Sabor imenovao suprotno odluci Ustavnog suda..., kaže Šeparović.
Odgovorio je i na pitanje može li DSV bez Milanovića raspisati javni poziv.
- Jedan od kandidata koji su se javili na javni poziv neće biti predložen, u tom slučaju bi se bezbroj puta mogao ponavljati javni poziv. Nema ograničenja koliko se može ponavljati. Predsjednik ne mora prihvatiti ako nije zadovoljan, ali mora poštivati ovakvu proceduru.
Komentirao je i objave predsjednika Milanovića na Facebooku u kojima napada Ustavni sud, ali i kumstvo sa Šeksom.
- To je sve dio političkog folklora. Neću komentirati izjave političara, ali na mene i na Ustavni sud nitko nema utjecaja i nikakvi kumovi, a siguran sam da ni drugi političari nemaju utjecaj na druge suce. Suci imaju prijatelje i političke prijatelje, ali postupaju po Ustavu i svojoj savjesti i nisu na daljinski upravljač nikome, ni vlasti ni oporbi. A druga je stvar sviđaju li se ili ne naše odluke nekome, rekao je.
Šeparović se na kraju osvrnuo i na optužbe bjegunca Zdravka Mamića o korupciji u pravosuđu:
- Ja nisam čelnik sudbene vlasti, ali kao odgovoran državni dužnosnik mogu reći da te optužbe dolaze od pravomoćno osuđene osobe za teška kaznena djela. Ipak, ako je išta od toga istina, to je strašno i treba se ispitati i postupiti rigorozno. Mogu reći da ruši ugled suca ako se druži sa strankama u postupku. Svaki sudac mora voditi računa o svom ugledu, s kime se druži..., rekao je Šeparović.