Saborski Odbor za pravosuđe, nakon gotovo sedmosatnog saslušavanja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, odlučio je odgoditi glasanje o petero kandidata za predsjednika toga suda.
Potpredsjednik toga Odbora, zastupnik HDZ-a Krunoslav Katičić, objasnio je da u vladajućoj koaliciji postoje prijepori oko stegovnog postupka koji je protiv suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radovana Dobronića, kojeg Zoran Milanović predlaže za predsjednika Vrhovnog suda, pokrenut pred Državnim sudbenim vijećem. Katičić je rekao da prije izjašnjavanja o kandidatu u vladajućoj koaliciji žele o tome stegovnom postupku imati više informacija. Ostali članovi Odbora za pravosuđe podržali su taj zahtjev vladajućih i odgodili glasanje o kandidatima za sljedeću sjednicu Odbora, ali nije određeno kad će se ona održati.
Predsjednik Odbora Mišel Jakšić izjavio je da će termin održavanja sjednice Odbora ovisiti o tome kad će Sabor na dnevni red staviti izjašnjavanje o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda. Predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu je suca Dobronića još početkom listopada prošle godine stegovno prijavio DSV-u jer smatra da u 2019. nije ispunio propisanu sudačku normu. DSV ni 10 mjeseci od podnošenja prijave nije donio odluku.
A sudac Radovan Dobronić, koji je danas puna četiri sata detaljno, precizno i opširno odgovarao na pitanja zastupnika, očitovao se i o podnesenoj stegovnoj prijavi. O njoj ga ni DSV i predsjednik suda, kako tvrdi, nisu obavijestili, već je za nju doznao ovog ljeta iz medija, kad se odlučio natjecati za predsjednika Vrhovnog suda. Ponovio je da postojeća mjerila vrednovanja rada sudaca smatra apsurdnima jer neadekvatno vrednuju rad sudaca na složenim predmetima, te da ne želi pribjegavati trikovima rješavanja jednostavnih spisa na kojima suci nabijaju normu. Pojasnio je zašto se protvi postojećim normama.
"Suci ne smiju imati norme i to nije nešto što sam ja izmislio, jer je to jedinstven stav svih sudačkih udruga. Pitanje sudačke marljivosti kod nas se sasvim pogrešno shvaća i gleda se samo kroz to koliko je sudac riješio spisa. To je krivo jer sudačka se marljivost mora mjeriti kvalitetom odluka koje sudac donosi. Ne može Hrvatska biti jedina članica EU koja će stršati i biti 'čudnovati kljunaš' jer jedina ima sudačku normu", rekao je, uz ostalo, Dobronić.
Ključni problem hrvatskoga pravosuđa, prema njegovu mišljenju, golem je priljev novih sudskih predmeta - čak milijun godišnje, zbog čega u zemlji od 4,5 milijuna stanovnika dolazi do zagušenje sudova. Umjesto sadašnjega sustava u kojem se suce propisivanjem norme tjera da riješe što više predmeta i zadovolje statistiku, a sve to već godinama ne dovodi do efikasnijeg i pravednijeg sudovanja, Dobronić predlaže sasvim drukčiji pristup.
Potrebno je, ističe, rješavati uzroke koji dovode do tako velikog priljeva sudskih predmeta i zagušenja sudova. Jedan od načina smanjenja priljeva novih predmeta postigao bi se, tvrdi, već i time da državna uprava i državne tvrtke, kao i tijela lokalne samouprave i komunalne tvrtke koje imaju praksu da i najtrivijalnije međusobne sporove rješavaju na sudu otpočnu ispravno primjenjivati propise i poštovati donesene sudske presude. Posebno je istaknuo da su hrvatski suci dužni u svome radu primjenjivati pravo Europske unije. Navodio je konkretna pravna područja u kojima se u hrvatskoj sudskoj praksi ne primjenjuje europsko pravo, što šteti interesima hrvatskih građana. Jedno od njih je i ovršno pravo.
"Javni bilježnici više ne smiju izdavati rješenja u obliku u kojem ih izdaju jer je to suprotno pravu EU. Uloga Vrhovnog suda u tome je smislu velika, da se prekine sudska praksa koja nije u skladu ili je čak suprotna pravu EU", ustvrdio je Dobronić.
Za razliku od njega, Marin Mrčela, koji je na zastupnička pitanja odgovorao nešto više od jednoga sata, objašnjavao je da zadaća predsjednika Vrhovnog suda nije mijenjati postojeći sustav, nego osmisliti i provoditi mjere koje će ga poboljšati i unaprijediti. Iznio je 22 problema vezana uz sudbenu vlasti i 39 mjera za njihovo rješavanje. Neke od njih donose predsjednik Vrhovnog suda i sudbena vlast, a dio izvršna i zakonodavna vlast.
Mrčela je na momente polemizirao sa zastupnicima, a posebno je naglasio da dio problema vezanih uz lošu javnu percepciju pravosuđa nastaje i zbog toga "što je postalo normalno vrijeđati i prozivati suce i što takve prozivke ponekad dolaze iz redova političara, pa i onih na najvišim funkcijama". Rješenje je, istaknuo je, da tijela državne vlasti okupiraju racionalni pojedinci, oni koji će poštovati odluke tijela vlasti, uključujući i sudbenu vlast, pa i odluke Ustavnoga suda.
Mrčela je pred Odborom istaknuo i da su pogrešne tvrdnje koje se u javnosti mogu čuti da je Hrvatska suočena s ustavnom krizom ako se do kraja godine ne izabere predsjednik Vrhovnog suda. Pogrešno je tumačenje da Vrhovni sud ima v. d. predsjednika suda samo do kraja ove kalendarske godine. Vrhovni sud, ustvrdio je Mrčela, ima vršitelja dužnosti predsjednika sve dok se ne izabere novi.
Kandidatima Barbari Gundić, sutkinji Visokoga kaznenog suda Lani Peto Kujundžić, koja se na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda javila drugi put, te zagrebačkom odvjetniku Šimi Saviću, koji se javio treći put, zastupnici su postavili samo po nekoliko pitanja.
Opća sjednica Vrhovnoga suda prošli je tjedan podržala samo jednog od pet kandidata za predsjednika toga suda i to v. d. predsjednika Vrhovnoga suda Marina Mrčelu. Mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe nemaju za predsjednika države, koji predlaže kandidata, obavezujući, već savjetodavni karakter.