Prema Sporazumu o suradnji u reformskoj Vladi sklopljenom između Mosta i Domoljubne koalicije, danas je formirano novo izvaninstitucionalno tijelo koje bi trebalo biti mjesto na kojem će se rješavati potencijalni sukobi između stranaka okupljenih oko HDZ-a i Mosta, dogovarati kadrovska rješenja i usklađivati politike. Riječ je o vijeću za suradnju, čija je zadaća u sporazumu definirana kao nadziranje i promicanje uzajamne suradnje u provedbi sporazuma. To tijelo bit će sastavljeno od najviše sedam predstavnika iz Mosta, a isto toliko iz Domoljubne koalicije, a uključuje predsjednike klubova zastupnika HDZ-a i Mosta.
Na čelu vijeća će biti Milijan Brkić, HDZ-ov glavni tajnik, a za stolom će mu praviti društvo osam predstavnika Domoljubne koalicije i osam Mostovaca. Dakle, u vijeću će sjediti Tomislav Čuljak, Damir Jelić, Ivan Šuker, Ladislav Ilčić, Darinko Kosor, Ilija Ćorić i Pero Ćorić. S druge strane, MOST će predstavljati Ivan Kovačić, Ante Čikotić, Ines Strenja Linić, Miro Bulj, Dario Čehić,Bruno Iljkić, Ladislav Turčinović i Miroslav Šimić.
Suradnja partnera u novoj koalicijskoj vlasti u Saboru će se provoditi tako da klubovi zastupnika usklađuju svoje odluke i dogovore zajednički stav prije glasanja. Ako se ne uspiju dogovoriti, onda će spor između njih rješavati vijeće za suradnju. Ono će raspravljati i o sve važnijim temama, u što su uključena i kadrovska rješenja. Vijeće za suradnju sastajat će se jednom mjesečno, a na zahtjev jedne od strana može se sastati i češće, ali uz najavu od barem 48 sati.
Vijeće će imati kontrolu nad kadrovima na baš svim razinama vlasti. Dok će se zamjenici ministra postavljati na prijedlog ministra, ali po principu reciprociteta i uz suglasnost premijera Tihomira Oreškovića, kod pomoćnika će glavnu riječ imati vijeće za suradnju. Ono će utvrđivati kandidate, i to za svaku funkciju njih više, a ministar će najbliže suradnike izabirati između ljudi koji mu budu ponuđeni.
“Kod predlaganja kandidata za upravljačke strukture u tijelima javne vlasti, javnim tvrtkama i tvrtkama u vlasništvu RH, poštivat će se kriteriji i uvjeti koje će utvrditi vijeće za suradnju”, stoji u sporazumu još jedna od nadležnosti vijeća.
U nizu funkcija koje će imati ovo tijelo jest i odlučivanje o primjedbama koje će bilo koja od strana dati na kandidate za pojedine dužnosti. Definirano je, međutim, da se ni na jednu dužnost neće predlagati osobe koje su optužene za kaznena djela i one protiv kojih se vode istrage. Posebnu brigu, kaže se u sporazumu, vijeće će voditi pri imenovanjima u razna radna tijela, uprave, nadzorne odbore i slično.
Zanimljiva je ovlast koja proizlazi iz potpuno nove obaveze ministara da unaprijed, i to najmanje 15 dana, upoznaju koalicijske partnere s podzakonskim aktima koje donose u svome resoru. Ako se oko nekog akta neće moći usuglasiti svi ministri, spor će riješiti vijeće za suradnju.
Dio političkih analitičara unaprijed sumnja da bi vijeće za suradnju moglo postati paralelno tijelo koje će mimo Vlade, prije svega premijera Tihomira Oreškovića, donositi političke i kadrovske odluke, odnosno biti pravi centar vlasti i moći. Do sada ni jedna koalicija koja je formirala Vladu nije imala ovakvo tijelo koje bi izvan institucionalnih okvira donosilo političke odluke.
Konfliktna ‘Račanova šestorka’
Paralela Vijeća za suradnju mogla bi se povući tek s “Račanovom šestorkom”. Naime, nakon što je na izborima 2000. godine na vlast došla koalicija SDP-a i HSLS-a koja je Vladu formirala sa strankama “četvorke” (koalicija HSS-a, HNS-a, LS-a i IDS-a), tadašnji premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan vrlo je često sazivao sastanke s čelnicima koalicijskih partnera. Sastanci “šestorke”, koja se za godinu dana pretvorila u “petorku” jer je IDS istupio, a za dvije i pol godine nakon razlaza s HSLS-om u “četvorku”, Račanu su bili nužnost jer nisu svi predsjednici stranaka koalicije bili Vladini dužnosnici, a svi su željeli imati utjecaj u vlasti.
Sastanci koalicijskih partnera vrlo brzo su se pretvorili u mjesto konflikta i sukoba te vječno traženje kompromisa. Nakon dvije i pol godine mandata Račan je dao ostavku, čime je pala i cijela Vlada. Okidač je bio sukob s tadašnjim predsjednikom HSLS-a Draženom Budišom, a neposredni povod odbijanje HSLS-a da se ratificira Sporazum o NE Krško. Tadašnji predsjednik države Stjepan Mesić opet je za mandatara imenovao Račana, a on je sastavio novu Vladu, bez HSLS-a.
O čemu odlučuje Vijeće o suradnji
- sporovima oko Vladine politike
- kadrovskim rješenjima u tijelima javne vlasti, državnim tvrtkama
- kriterijima za izbor kandidata za upravljačke strukture
- kandidatima za pomoćnike ministara
- sporovima o podzakonskim aktima