StoryEditor
TOMISLAV ĆORIĆ

Milijarde iz EU su sjajna vijest, ali ništa nije besplatno. Malenica? Želim mu sretan rođendan

Inzistirat će da što veći dio ovog novca bude usmjeren na gospodarstvo, te naveo regije koje bi trebale profitirati
Tomislav Ćorić
 
 Davor Pongracic/Cropix

Nakon maratonskih pregovora u vrhu EU-a Hrvatskoj, na kojima je sudjelovao i premijer Andrej Plenković, osigurano je 22 milijarde eura za oporavak ekonomije posrnule u koronakrizi. O tome, ali i o ministru Ivanu Malenici, koji je pozitivan na koronavirus, za RTL Danas govorio je budući ministar novog megaministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji uključuje resore gospodarstva, energetike, klimatskih promjena i zaštite okoliša, Tomislav Ćorić.

Poručio je da su svi iz Vlade s Malenicom imali kontakt prošli četvrtak.

- Bili smo u kontaktu i koristim i ovu priliku da kolegi Malenici zaželim sretan rođendan. Definitivno okolnosti nisu najsretnije, međutim Malenica je jak tako da će sve biti ok. Većina kolega i kolegica imala je kontakt s Malenicom prošli četvrtak na sjednici Vlade, rekao je Ćorić.

Kazao je i kako ove milijarde iz EU nisu besplatne, ali su sjajna vijest.

- Ništa nije besplatno i to treba imati na umu. Ovaj novac je, odnosno vijest o 22 milijarde od čega vrlo izdašna količina nepovratnih sredstava, sjajna vijest i zapravo predsjednik Plenković je tu odradio jako dobar lobistički posao. Što se tiče apsorpcije ovih sredstava, na razini od 750 milijardi eura nešto više od 50 posto je bespovratno, 390 milijardi je u kreditima, u odnosu na 360.

To je sjajan novac, zašto? Zato što s jedne strane kad govorimo o bespovratnim sredstvima ona su pokrenula hrvatsko gospodarstvo u proteklih nekoliko godina i naša apsorbcija sredstava iz EU ugovorena koja su trenutno na razini od 95 posto ukazuju na to koliko je to bilo važno za pokretanje i gospodarski razvoj RH, izgradnju infrastrukture... Ovaj iznos koji je velik kao dosadašnje dvije financijske omotnice, jamči nam da ukoliko budemo konkurirali s pravim projektima zapravo imamo mogućnost da gospodarski rast dodatno perpetuiramo odnosno ubrzamo i da iz ove krize koja je pogodila cijeli svijet izađemo puno jači, rekao je Ćorić.

Potom je govorio o tome kako bi se mogao iskoristiti prvi novac od EU koji stiže na jesen.

- Određeni iznos novca prije svega će se usmjeriti u daljnje financiranje mjera gospodarskog oporavka i pomoć onim najugroženijim resorima što činimo cijelo ovo vrijeme vlastitim sredstvima. Očekuje se da bi taj prvi novac od EU mogao doći tijekom ove jeseni, dakle tada će već ovaj pritisak koje mjere gospodarskog oporavka imaju na državne financije biti puno manji tog trenutka kad taj novac dođe. Što se tiče ostatka sredstava, programiranje nove financijske perspektive je u tijeku. Sve ono što će ići u smjeru kako poljoprivrede, tako održivog razvoja u različitim segmentima funkcioniranja gospodarstva, od čistih tehnologija. Imamo čitav niz resora koji očekuju taj novac u narednom razdoblju, rekao je.

Rekao je i kako su građani već osjetili poboljšanje kvalitete života.

- Sve ovo o čemu smo i do sada govorili građani su osjetili. Izgradnja vodno-komunalne infrastrukture cesta, ulaganja u kulturnu baštinu. Sve je to nešto što smo svi zajedno osjetili kroz poboljšanje kvalitete našeg života. Inzistirat ćemo da što veći dio ovog novca bude usmjeren na gospodarstvo, gospodarske projekte. Ne nužno regionalnim, naravno da ćemo tu paziti i na regije koje su posebno osjetljive, tu posebno mislimo na Slavoniju, Baranju, Srijem. Posebno ćemo apostrofirati Dalmatinsku zagoru, odnosno Liku i Gorski kotar, rekao je Ćorić.

Komentirao je jesu li sigurne plaće i mirovine u sljedećih sedam godina.

- Tu ne možemo govoriti o takvoj vrsti uzročno-posljedične veze. Međutim ono o čemu možemo govoriti je da ovih preko 160 milijardi kuna što je više od jednog godišnjeg proračuna će biti sjajan izvor sredstava da se dodatno financiraju projekti. Kako u gospodarstvu, tako i u javnom sektoru. Samim time osigurava se likvidnost za te projekte, njihove realizacije i radna mjesta. Dakle, posredno možemo govoriti o tome, zato što će drugi dio novca koji bi bio eventualno usmjeren u ove projekte, moguće će ga biti usmjeriti u plaće odnosno mirovine. Dakle i plaće i mirovine su kategorije u idućih godina su samo o kojima možemo govoriti s pozitivne strane, kazao je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. rujan 2020 00:35