Vladimir Rončević, Milin djed, kazao nam je da se redovito čuje sa sinom Marinom.
- Mila je odmah ušla u njihovu obradu i sve pretrage koje tamo mora proći. Oni imaju kompletnu dokumentaciju iz Rijeke, ali tamo mora proći njihove pretrage. Inače, kao i u Rijeci, i tamo ima puno energije, osjeća se dobro i vesela je - kaže Rončević.
Mila je, priča, ušla u obradu u Children’s Hospital of Philadelphia čim je tamo stigla.
- To je jedan konzilijarni tim, kako oni to kažu, multidisciplinarni - veli Rončević.
Iznos raste
Prema njegovim riječima, Marin i supruga Sanja Matijević Rončević smješteni su u samoj bolnici.
- Bolnica roditeljima osigurava boravak, da mogu biti uz dijete cijeli dan, 24 sata. To je njima vrlo bitno. Što se tiče smještaja izvan bolnice, vidjet će kako, što i hoće li im biti potreban, s obzirom na dužinu trajanja. U ovom trenutku, njima je bitno da budu s Milom i da imaju smještaj u bolnici. Za dalje će lako, to im je trenutno sekundarna stvar - priča Vladimir Rončević.
Prema njegovim zadnjim informacijama, za pomoć je prikupljeno oko 37 milijuna kuna, a taj iznos raste.
- Njima za Philadelphiju treba nekih 15-ak milijuna, dakle ostaje oko 22 milijuna. Ima više nego dvostruko i to je novac koji će biti transferiran u fond, bez poreza - kaže.
Veli da to ipak neće ići preko Zaklade Nore Šitum već da će to biti poseban fond.
Svi na raspolaganju
- To nije zato što se ne vjeruje Zakladi Nore Šitum, dapače, nego zato što su pravila za zaklade drugačija od pravila za fond. Zaklada ima neke svoje obaveze, mora se čekati prvi slučaj, onda treba pisati određenim državnim instancama i tek nakon toga se novac može prebaciti bolesnom djetetu koje boluje od neke bolesti koja se ovdje ne može liječiti ili je preskupa. U tom fondu trebala bi sjediti i profesorica Roganović, profesor Primorac i profesor Đikić.
Čujem se s njima i po deset puta dnevno. Oni su operativni, a to je operativno tijelo. Oni su znanstvenici koji znaju što znači pola dana čekanja. I, naravno, u fondu bi trebao biti i predstavnik nekog od ministarstava. Cilj je da se može čim prije i čim efikasnije reagirati - priča Vladimir Rončević.
Ističe da je doček u Philadelphiji bio izuzetno korektan.
- Bili su predstavnici zajednice Hrvata Philadelphije na čelu sa Steveom Rukavinom, predstavnici našeg Veleposlanstva. Sanitetskim kolima su prebačeni u bolnicu čim su sletjeli i Mila je krenula odmah u obradu, oni ne čekaju niti dan.
Trebala bi, po programu, početi s terapijom, međutim, prije toga oni žele imati pravi uvid u stanje. Oni, naravno, vjeruju nalazima naše Dječje bolnice, ali je već prošlo par dana pa žele provjeriti je li se situacija promijenila - kaže Rončević.
Hrvati u Philadelphiji i naši diplomati koji su doputovali iz Washingtona, od trenutka kada je obitelj Rončević sletjela u Ameriku stoje im na raspolaganju kako bi ovi dramatični trenuci na početku liječenja male Mile prošli za sve sa što manje stresa.
Iako su svi svjesni da je slučaj male Mile pobudio ogromno zanimanje u Hrvatskoj, ali i među Hrvatima u Americi, sve je više i poziva da se poštuje privatnost obitelji i male pacijentice.
“Oni su svi u dobrim rukama, a Mila u najboljim. Dr. Richard Aplenc i njegov tim sigurno će učiniti sve što je u njihovoj moći”, potvrdili su nam Hrvati iz Philadelphije. Aktivni su vrlo i naši diplomati koji također ne žele govoriti o detaljima, ali hvale ulogu dr. Dragana Primorca koji se nesebično angažirao da se složi mozaik cijelog plana liječenja Mile u Americi.
Bez detalja
Obitelj je upoznata da će liječnici poduzeti kombinirano kemoterapijsko liječenje kako bi se došlo do remisije bolesti, što bi omogućilo presađivanje koštane srži.
Prognoze je u takvim slučajevima nezahvalno davati, pa tim dr. Aplenca, što je i običaj u Americi, javno ne može govoriti o svim detaljima vezanim za liječenje. Predsjednik Nacionalne federacije američkih Hrvata Steve Rukavina najavio je da će Hrvati u Americi sve vrijeme biti pri ruci obitelji i da je već do sada učinjen veliki napor da Mila u najkraćem vremenu bude primljena u bolnicu.
Novac za liječenje Mile ne podliježe oporezivanju
Nakon pisanja Jutarnjeg, ministar financija Zdravko Marić jučer je izjavio da humanitarne, kao i aktivnosti građana kojima se prikuplja novac za liječenje, nabavu lijekova i slično ne podliježu oporezivanju, jer nije riječ o dohotku te poručio da ni na višak prikupljena novca za tu namjenu nema oporezivanja.
Po novome je u sklopu porezne reforme proširen obuhvat onoga što ne podliježe oporezivanju jer se ne smatra dohotkom, pa su sad u to uključeni i troškovi prijevoza i smještaj u zdravstvene ustanove.
- To se odnosi i na višak prikupljenih novaca za tu namjenu, a koji će, kako su u ovom slučaju kazali i Milini roditelji, usmjeriti i za neke druge aktivnosti i za drugu djecu, pa i u tom slučaju nema oporezivanja. Roditelji nemaju i ne trebaju imati brige oko toga - rekao je Marić.
Ministar zdravstva: Aktivno sam pratio stanje
Djevojčica Mila u KBC Rijeka liječena je po svim standardima, rekao je za Jutarnji list ministar zdravstva, Milan Kujundžić.
- Otkako sam čuo za malenu Milu bio sam u kontaktu s njezinim liječnicima i aktivno pratio njezino stanje. Nažalost, činjenica je kako djevojčica boluje od teške bolesti - rekao je Kujundžić.
Što se tiče njezinog odlaska u dječju bolnicu u Philadelphiji, kaže, ne može komentirati jer je to privatna odluka roditelja.
Također, navodi kako se Fond za skupe lijekove iz godine u godinu povećava tako da je sada već 1,4 milijarde kuna, dok je lani bio 700 milijuna.
- Trudimo se da naši građani imaju najbolje moguće lijekove i uz svoje probleme ipak pariramo najboljima u svijetu - rekao je Kujundžić. Što se tiče računa na koji su građani uplaćivali novac, kaže, na njemu je milijun i pol kuna.
- Naši građani imaju pravo preko HZZO-a na odlazak na liječenja koja u Hrvatskoj nisu izvediva. I tu nema nikakvih problema. Na osnovu dokumentacije takvi slučajevi se liječe u inozemstvu - kaže Kujundžić te pojašnjava kako to ne uključuje eksperimentalno liječenje.
Naime, kaže, prema njegovim saznanjima nigdje u svijetu država ne pokriva trošak eksperimentalnih liječenja.
Osim što je riječ o terapijama koje nisu na listi odobrenih lijekova, takva eksperimentalna liječenja plaćaju proizvođači lijekova, dok lijek ne postane odobren. Tada je druga situacija i onda to pokriva država. (I.K.)