KRATKA POVIJEST HOLOKAUSTA KROZ DVA IMENIKA

MILJENKO JERGOVIĆ Kako je povik ‘Za dom spremni’ doveo do nestanka Židova

Nakon što je Joe Šimunić zajedno s tridesetak tisuća navijača na Dinamovom stadionu uzvikivao ‘za dom spremni’, uzvik koji je bio jedna od glavnih parola zločinačkog režima Nezavisne države hrvatske, u javnosti se pokušava provesti brzinski povijesni revizionizam tog izraza. Baš kao što je nedvojbeno da je svastika bila simbol dobrote u Budizmu prije nego su ju Nacisti pretvorili u simbol mržnje, tako je nedvojbeno da je izraz ‘za dom spremni’ korišten u Hrvatskoj i prije nego su ga Ustaše pretvorile u parolu zla pod kojom su počinili neke od najvećih i najgnusnijim zločina u povijesti. U ovom tekstu Miljenko Jergović otkriva kako je povik ‘za dom spremni’ doveo do nestanka Židova iz telefonskih imenika u Hrvatskoj
Nakon što je Joe Šimunić zajedno s tridesetak tisuća navijača na Dinamovom stadionu uzvikivao ‘za dom spremni’, uzvik koji je bio jedna od glavnih parola zločinačkog režima Nezavisne države hrvatske, u javnosti se pokušava provesti brzinski povijesni revizionizam tog izraza. Baš kao što je nedvojbeno da je svastika bila simbol dobrote u Budizmu prije nego su ju Nacisti pretvorili u simbol mržnje, tako je nedvojbeno da je izraz ‘za dom spremni’ korišten u Hrvatskoj i prije nego su ga Ustaše pretvorile u parolu zla pod kojom su počinili neke od najvećih i najgnusnijim zločina u povijesti. U ovom tekstu Miljenko Jergović otkriva kako je povik ‘za dom spremni’ doveo do nestanka Židova iz telefonskih imenika u Hrvatskoj

Židovskom sudbinom u Drugome svjetskom ratu hrvatska se kultura bavila sporadično i rubno. Ako bi se o tome i govorilo, činilo se to uvijek unutar širega, europskog, konteksta, dok se od lokalnoga, našeg, holokausta, u pravilu bježalo kao od vlastite nečiste savjesti. Židovska tema, mimo pojedinačnih dokumentarnih svjedočenja i ispovijesti stradalnika, u hrvatskoj književnosti praktično niti ne postoji.

Hrvatski pisci – oni koji u kulturnome smislu ili podrijetlom nisu Židovi – njome se uopće nisu bavili, za jedne je to bila tabu tema, za druge, možda, i nevažna tema, dok velikih proznih pisaca, dramatičara ili pjesnika židovskoga podrijetla u Hrvatskoj nakon 1945. nije ni bilo. Za razliku od srpske književnosti, u kojoj su se židovskom temom i holokaustom bavili veliki pisci...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. prosinac 2025 12:55