Uoči današnjeg konačnog glasanja o Europskoj direktivi o primjerenim minimalnim plaćama u Europskom parlamentu, Europska konfederacija sindikata (ETUC) je objavila da je u 21 članici koja ima zakonski propisan minimalac došlo u prosjeku do realnog pada tih plaća od 4,8 posto u odnosu na prošlu godinu.
Kako istraživanje ETUC-a na temelju podataka Eurostata prenosi središnjica Nezavisni hrvatski sindikati, propisane minimalne plaće porasle su nominalno u prosjeku u tim zemljama za 7,6 posto, no stopa inflacije je rasla više, u prosjeku za 12,4 posto. Bilježe također da je u EU najdramatičniji realni pad minimalnih plaća zabilježen u Latviji (-19 posto), Češkoj i Estoniji (-10 posto) i Slovačkoj (-9 posto). Najmanji realni pad minimalne plaće zabilježen je u Francuskoj (-0,6 posto).
Za Hrvatsku je izračunato da je realni pad bio 1,8 posto, otprilike kao u Grčkoj i Rumunjskoj. Da podsjetimo, visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. utvrđena je u Hrvatskoj u bruto iznosu od 4687,50 kuna (godinu ranije bila je utvrđena u iznosu 4250 kuna), odnosno u neto iznosu od 3750 kuna, a inflacija je oko 12 posto.
"Ovo je drugi put od 2000. godine da je rast realnih zakonom propisanih minimalnih plaća pao ispod nule, a taj je rez sada znatno veći - na vrhuncu štednje 2012. godine realni rast minimalnih plaća iznosio je -0,7 posto", prenio je NHS na svojim internetskim stranicama ocjenu ETUC-a.
Ta konfederacija sindikata ocjenjuju kako su ozbiljno pogoršani uvjeti radnika s minimalnom plaćom diljem Europe, a već je i prije početka krize troškova života kojoj sada svjedočimo, "gotovo jedan od deset radnika u EU27 bio je u opasnosti od siromaštva, a 7 od 10 radnika s minimalnom plaćom prijavilo je poteškoće u spajanju kraja s krajem".
Zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch napominje da je "inflacija, također potaknuta ogromnim povećanjem profitnih marži, uz probleme na strani ponude, spustila vrijednost minimalnih plaća na rekordno nisku razinu" te poziva članove Europskog parlamenta da glasaju za osiguranje minimalnih plaća koje "nikada neće dovesti ljude u život u siromaštvu". Ona također ocjenjuje da su u ovoj krizi potrebne i dodatne hitne inicijative, uključujući "trenutačno povećanje plaća i ciljana plaćanja za pomoć obiteljima u nevolji".
Sindikati smatraju da bi europska direktiva o kojoj će se glasati, a o čijem se sadržaju već dugo vode pregovori, bila dobar okvir za određivanje primjerenih propisanih minimalnih plaća jer bi osigurala da članice EU uzimaju u obzir kupovnu moć, troškove života i dugoročnu produktivnost. Također, napominju, propisuje i "obvezu država članica na promicanje kolektivnog pregovaranja i borbu protiv uništavanja sindikata", a za zemlje s pokrivenošću kolektivnim pregovorima ispod 80% i obvezu izrade akcijskog plana za potporu kolektivnom pregovaranju.
Prema formalnom prijedlogu, članice bi imale dvije godine da primijene direktivu.