Ministar financija Zdravko Marić je na sjednici Vlade govorio rebalansu proračuna.
- Imamo nešto malo bolji rezultat tijekom godine u odnosu na naša očekivanja. Pad BDP-a nešto malo manji od očekivanja i nešto bolja situacija s prihodima proračuna. Oni su u odnosu na tadašnja očekivanja bolji za 7 milijardi kuna, međutim to je 12 milijardi 200 milijuna manje nego u prethodnoj godini - kazao je ministar.
- Ono što raduje je situacija s doprinosima jer oni su najbolji pokazatelj situacije na tržištu rada. Uz borbu za očuvanje ljudskih života na gospodarskom planu ključna je borba za očuvanje radnih mjesta. Što se tiče rashoda oni su u odnosu na inicijalni plan veći za 8,6 milijardi kuna - kazao je Marić.
- Kada gledamo opće izvore, povećanje je 6,9 milijardi - dodao je.
Kazao je kako je Ministarstvo zdravstva najzastupljenije u rebalansu s obzirom na dug prema veledrogerijama.
Ministarstvu rada i mirovinskog sustava ide 1,4 milijarde, mirovine nisu upitne, kazao je ministar Marić.
Ministarstvu gospodarstva ide 413 milijuna kuna, Ministarstvu znanosti i obrazovanja 360 milijuna kuna, Ministarstvu poljoprivrede 270 milijuna kuna, Ministarstvu unutarnjih poslova 200 milijuna kuna, Ministarstvu regionalnog razvoja 100 milijuna kuna, Ministarstvu pravosuđa 80 milijuna kuna, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture 45 milijuna kuna, Središnjem državnom uredu za demografiju ide 45 milijuna kuna, MVEP ide 31, a Ministarstvu kulture 26 milijuna kuna.
- Rashodi su za 9,3 milijardi viši u odnosu na prošlu godinu - kazao je Marić.
Kazao je da je 6,9 milijardi kuna isplaćeno, a to je neto isplata, a do kraja godine se očekuje da će biti isplaćeno nešto više od 8 milijardi kuna za potpore poduzetnicima i mikropoduzetnicima.
- To smo financirali iz temeljnog proračuna, a tijekom proteklog vremena otvorila se perspektiva EU fondova - kazao je Marić
- Ukupni deficit proračuna opće države je 29,5 milijardi kuna, ili 8 posto BDP-a. Ovu godinu smo kompletne javne financije i proračun stavili u funkciju gospodarstva i očuvanja radnih mjesta - kazao je Marić.
- Što se tiče projekcija za naredne dvije godine, identične su od prije par tjedana. Nakon pada BDP-a 8 posto, predviđa se rast iduće godine od 5 posto, nakon toga 3,4, odnosno 3,1. Može se zaključiti da puni oporavak gospodarskih aktivnosti vidimo krajem 2022. godine - kazao je. Marić je dodao da treba napraviti sve da se previđanja ostvare i da se umanje negativni rizici.
- Planirani daljnji pad BDP-a iduće godine je 2,9 posto, a nakon toga 2,1 posto, odnosno 1,6 posto - kazao je.