Tomo Medved, ministar branitelja i prvi čovjek Stožera civilne zaštite RH u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije u razgovoru za Jutarnji otkriva da nije zažalio što se primio tog posla te najavljuje da će Banovinu obnavljati sve "dok ne obnove i posljednju kuću".
Zašto obnova Banovine ide toliko sporo i koji su stvarni razlozi - je li to zbog spore administracije, prekompleksnih zakona ili nešto treće?
- Obnova i sveobuhvatna revitalizacija potresom pogođenog područja veoma je kompleksan i dugotrajan proces. Bitno je napomenuti kako je nakon razornog potresa 29. prosinca 2020. došlo do naknadnih potresa i podrhtavanja tla, njih više od 5000. Uz tako veliki broj naknadnih potresa moramo napomenuti i druge prirodne pojave koje su se dogodile kao posljedice potresa, poput urušnih vrtača, klizišta tla i likvefakcija. Potrebno je i napomenuti kako, prema RDNA metodi procjene šteta, izravna šteta na Banovini iznosi 42 milijarde kuna.
Međutim, obnovu ne čine samo građevinski radovi već cjelovita i detaljna priprema svih aktivnosti, pogotovo kod konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, sukladno svim zakonskim propisima. Tijekom rada Stožera susretali smo se s mnogim izazovima koji su, u određenoj mjeri, stvarali prepreke bržoj obnovi.
Tu je potrebno posebno istaknuti neriješene imovinsko-pravne odnose te pribavljanje suglasnosti vlasnika i suvlasnika oštećenih objekata za uklanjanje objekata koji prijete sigurnosti i zdravlju ljudi. Izmjenama i dopunama Zakona o obnovi stvorili smo preduvjete za djelotvornije i brže uklanjanje uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi te uveli oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove, europske pragove za javnu nabavu, gradnju stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, pred financiranje kod isplata novčane pomoći, pojednostavljenje postupaka donošenja odluka o obnovi te uredili pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji.
Što je sve zapravo u proteklih godinu dana napravljeno?
- Vlada je već 4. siječnja 2021. formirala Stožer civilne zaštite u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Ubrzo nakon potresa statičari odnosno inženjeri građevinarstva započeli su pregled oštećenih objekata. Angažmanom oko 1700 inženjera i njihovim iznimnim naporima, na kojima im ponovno zahvaljujem, zaključno s 28. ožujkom pregledane su sve prijavljene građevine, ukupno 39.913 oštećenih objekata, te je prilikom 'brzih pregleda' označeno 4886 'crvenih', 8812 'žutih' i 26.215 'zelenih' objekata.
U kratkom roku nakon potresa, Vlade je osigurala prva interventna sredstva od 120 milijuna kuna, za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uz to, dodijeljen je beskamatni zajam jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 360 milijuna kuna. Osigurali smo, i dalje osiguravamo, privremeni smještaj za sve osobe kojima su uništeni domovi. Do sada je u 2410 mobilnih stambenih jedinica smješteno 5666 korisnika, uključujući kontejnerska naselja i pojedinačne mobilne stambene jedinice u blizini oštećenih objekata.
Osiguravali smo priključke električne energije i vodovodne mreže na mobilne stambene jedinice. Dodijeljena su i 93 državna stana u kojima je smješteno 260 osoba te je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo javni poziv za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje koji je otvoren do 31. prosinca 2021. Uz navedeno, i dalje pozivamo ljude koji u zimskom razdoblju nemaju adekvatne uvjete smještaja da nam se jave kako bi im osigurali siguran smještaj u Termama Topusko.
U prvih šest mjeseci plaćanje električne energije bilo je oslobođeno oko 55.000 kućanstva, a u sljedećim mjesecima 15.000 kućanstva s težim oštećenjima. Uz to, kućanstva su oslobođena potraživanja RTV pristojbe, obustavljena je naplata cestarine na autocesti Zagreb-Sisak, osiguran besplatan prijevoz vlakom za stanovnike i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta, isplaćene su jednokratne naknade građanima u iznosu većem od 165 milijuna kuna, osigurana je mjera javnih radova te potpore za očuvanje radnih mjesta na potresom pogođenom području.
Osigurana je podjela toplih obroka za stanovništvo koje nema mogućnosti pripreme hrane, podijeljeno je više od 1230 tona hrane, 726.000 litara vode i 4350 grijalica, pruženo više od 17.200 psihosocijalnih podrški, očišćeno 829 bunara i postavljeno 7 GSM baznih postaja radi poboljšanja komunikacijsko-informatičke infrastrukture. Uklonili smo 458 uništenih objekata koji su prijetili sigurnosti i zdravlju ljudi, proveli hitne mjere zaštite i sanacije zaštićenih kulturnih dobara stradalim u potresu te proveli hitne intervencijske radove sanacije prometnica na potresom pogođenom području. Obnovljeno je 1108 obiteljskih kuća u obnovi nekonstrukcijskih elemenata, a trenutno se radi na njih 838.
Uz nekonstrukcijsku obnovu započeli smo i procese konstrukcijske obnove i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća te gradnju višestamben ih zgrada. Na području Sisačko-moslavačke županije obnovljene su škole, od čega su u konstruktivnoj obnovi najzahtjevnije obnovljene OŠ Glina, OŠ Mate Lovraka u Petrinji i OŠ Dragutina Tadijanovića u Petrinji. Uz škole obnavljaju se i sve ostale javne ustanove, poput vrtića i domova za starije i nemoćne.
Kada se zbroje financijski učinci svih hitnih mjera i aktivnosti sanacije posljedica potresa te pomoći stanovništvu potresom pogođenog područja, Vlada je uložila više od milijardu kuna.
EU je Hrvatskoj odobrila financijsku omotnicu za pružanje pomoći za sanaciju štete u iznosu od 320 milijuna eura, uključujući predujam od 41,3 milijuna eura koji je već isplaćen. Ukupno planirana sredstva iz Fonda solidarnosti EU za razdoblje 2021. – 2023. iznose 5,6 milijardi kuna, od čega za potres iz prosinca 2020. godine iznos od 395,3 milijuna kuna. Iz fonda za regionalni razvoj EU za potres iz prosinca 2020. Hrvatska do 2023. godine ima na raspolaganju 110 milijuna eura.
Vjerujete li da se život i gospodarstvo na Banovini zaista mogu 'obnoviti' i u kojem roku?
- Banovina je i tijekom Domovinskog rata pretrpjela strašna razaranja te dala izniman doprinos u stvaranju suvremene, slobodne i nezavisne države. Cilj Vlade nije samo vratiti Banovinu na stanje prije razornih potresa, već istu gospodarski i demografski revitalizirati kako bi ovi ljudi i budući naraštaji mogli uživati u blagodatima ovog prekrasnog kraja. Razumijem strahove, brige i sumnje svih građana na potresom pogođenom području oko obnove njihovih domova.
Svjesni smo kako njima svaka minuta, svaki njihov dan od ponovnog useljenja u njihove domove traje poput cijele vječnosti. Međutim, svakodnevno smo u komunikaciji s građanima i doista smatram kako jedino u zajedništvu možemo izgraditi bolju budućnost za Banovinu.
Upravo iz tog razloga, smatram kako je povjerenje ključ sveobuhvatne obnove i revitalizacije ovog područja. Nećemo iznevjeriti ljude koji su stradali u potresu niti ćemo napustiti Banovinu dok ne obnovimo i posljednju kuću, a i nakon toga naša Vlada nastavit će ulagati u ovaj kraj i poticati njegov razvoj kako bi naši mladi ostali ovdje i gradili svoju budućnost.
Kakvima se vama čine zamjenske kuće i što mislite o kritikama stručnjaka na njihov račun?
- Od prvoga dana, uz brojne volontere koji su na razne načine pružali pomoć ljudima na potresom pogođenom području i kojima također i ovom prilikom zahvaljujem, u sve procese gdje je to bilo potrebno i moguće uključivali smo struku, kako u uklanjanju uništenih objekata i rješavanju problema s vrtačama tako i u segmentu obnove. Njihov doprinos je iznimno važan, a cilj nam je svima isti – obnoviti Banovinu na najbolji mogući način. To zahtijeva i vrijeme i sredstva, a ponajprije suradnju svih uključenih u taj proces.
Što vam najviše nedostaje u tom procesu obnove?
- Kao što sam spomenuo, ključno je povjerenje građana, a ono podrazumijeva razumijevanje cijeloga procesa i strpljenje, čega je s vremenom sve manje, no kako bismo obnovu proveli kvalitetno i temeljito, i dalje je potrebna suradnja svih dionika i povjerenje svih naših građana.
Jeste li zažalili što ste se primili tog posla?
- Naprotiv, ponosan sam što sam i danas u prilici pomagati Banovini kao što sam to činio i u Domovinskom ratu. Tada sam sudjelovao u obrani, a sada u obnovi. I tu sam dužnost, kao i sve dosadašnje, prihvatio s punom odgovornošću i zahvalan sam predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na ukazanom povjerenju, kao i svim svojim suradnicima, a posebno građanima Banovine koji su nam u ovom procesu najveća motivacija.