StoryEditor
JAVNA RASPRAVA

MINISTAR PRAVOSUĐA SMANJUJE OVLASTI PREDSJEDNICE U POMILOVANJU OSUĐENIKA U pripremi novog zakona predviđena je jedna suptilna, ali značajna promjena

Novost je da bi Ministarstvo, a ne Ured predsjednice imenovalo povjerenstvo koje će davati preporuke
Dražen Bošnjaković (lijevo) i Kolinda Grabar Kitarović (desno)
 REUTERS/CROPIX

Ministarstvo pravosuđa pripremilo je novi Zakon o pomilovanju, prema kojemu bi se na vrlo suptilan način predsjedniku(ci) države ograničilo pravo da udjeljuje akti milosti.

Predsjedniku države i dalje bi ostalo pravo koje proizlazi iz Ustava da osobi koja je pravomoćno osuđena udijeli neki od oblika pomilovanja, bilo da je riječ o potpunom ili djelomičnom oprostu od izvršenja kazne, zamjeni kazne, djelomičnoj uvjetnoj osudi, prijevremenoj rehabilitaciji, kraćem trajanju pravnih posljedica osude, ukidanju osude ili nekom drugom, ali ga više ne bi mogao udijeliti ako nikoga ništa ne pita.

Dosad je bila praksa da predsjednici države formiraju svoju Komisiju za pomilovanja koja bi se bavila molbama za pomilovanje i davala preporuke kako na njih odgovoriti. No, u Zakonu o pomilovanju koji je na snazi od 2003. godine takva komisija nije predviđena, pa je ona bila stvar dobre volje dosadašnjih predsjednika države. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nema takvu komisiju, niti postoji ikakvo tijelo koje bi bilo između njezine odluke o pomilovanju i Ministarstva pravosuđa koje zaprima molbu, prikuplja sve podatke o osuđeniku i dostavlja ih predsjednici.

Prema novom Zakonu o pomilovanju, koje predlaže Ministarstvo pravosuđa, molbe bi se i dalje slale u Ministarstvo pravosuđa, no prije nego što se proslijede predsjedniku(ci) države njima bi se pozabavilo Povjerenstvo za pomilovanja koje bi se osnovalo pri Ministarstvu pravosuđa.

Povjerenstvo bi imalo sedam članova, a čine ga ministar kao predsjednik Povjerenstva, dva člana iz reda istaknutih pravnih stručnjaka te jedan liječnik, psiholog, defektolog i socijalni pedagog. Članove Povjerenstva imenuje ministar pravosuđa, i to na vrijeme od četiri godine.

Posao je Povjerenstva da razmotri svaku molbu i sve relevantne podatke o osuđeniku te da potom donese i pismeno obrazloži svoje mišljenje i prijedlog koji će dati predsjedniku(ci) države. Tek kada dobije prijedlog i mišljenje Povjerenstva, državni poglavar mogao bi donijeti konačnu odluku o pomilovanju. Kada je donese, prosljeđuje je Ministarstvu pravosuđa koje ju dostavlja podnositelju molbe i brine se za njezinu objavu u Narodnim novinama.

Nigdje u zakonu ne navodi se da bi pred-sjednik(ca) bio obavezan slijediti upute Povjerenstva i držati se njihove preporuke, no jasno je da će morati imati dobre razloge ako odluči suprotno argumentiranom prijedlogu Povjerenstva.

Predsjednica Grabar-Kitarović još je 2016. godine rasformirala Komisiju za pomilovanje, i to nakon što su izbile afere s pomilovanjem Leona Sulića, poznatog iz afere Croatiabus, te Danka Seiterea koji je bio optužen u slučaju Karlovačke banke. Problem je bio u tome što je pomilovanje udijelila financijerima svoje kampanje.

Dok se ne donese novi Zakon o pomilovanju prema kojemu bi sva pomilovanja ubuduće išla kroz “filter” Ministarstva pravosuđa, predsjednica će i dalje pomilovati prema aktualnom zakonu iz 2003. godine, dakle bez obaveze da se s bilo kim prethodno konzultira.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. lipanj 2020 02:11