U povodu predstavljanja triju novih zakona iz segmenta turizma - Zakona o turističkim članarinama, Zakona o turističkoj pristojbi te Zakona o turističkim zajednicama, ministar Gari Cappelli za Jutarnji list otkriva neke detalje provedbe.
Najavili ste dosta velike izmjene sustava turističkih zajednica starog skoro dva desetljeća. Očekujete li otpor dijela sektora koji je navikao raditi po starom?
- Vidjeli ste i dosad komentare hotelijera, predstavnika kampova i drugih kako povišenju boravišne pristojbe treba prethoditi preraspodjela tih sredstava. Novi sustav moj je odgovor na te prigovore i mi sada vrlo jasno razgraničavamo zadatke od lokalne do najviše razine, nakon čega ćemo napokon precizno znati tko što može i mora. Dosad nam se HTZ bavio svim i svačim, isto tako i regionalne i lokalne zajednice, počevši od manifestacija s budžetima od 2 tisuće kuna.
Razvojem proizvoda i događanja, upravljanjem turističkom infrastrukturom te povezivanjem elemenata ponude u pakete bavit će se lokalna razina, regionalna strateškim planiranjem i razvojem, potporom turističkim manifestacijama te istraživanjem i marketingom, a nacionalnu razinu bismo konačno izdvojili iz sustava HTZ-a. Posebno ističem decentralizaciju sustava, gdje će upravo veća sredstva dobivati i njima upravljati lokalne razine, dok će uloga Nacionalne turističke organizacije biti usmjerena u vanjsku turističku politiku RH u smislu promotivnih aktivnosti uz koordinaciju 16 predstavništava.
Bit će i onih koji će biti nezadovoljni jer su očekivali da ćete odjednom skresati broj turističkih zajednica?
- Nove zadaće turističkih organizacija jasno će isfiltrirati situaciju. Cilj je jačanje cjelokupne turističke ponude zajedničkim snagama, pa i spajanjem onih koji ne mogu samostalno egzistirati, a i takvi među njima su toga svjesni. Samo 30% prihoda moći će se trošiti na plaće, što mnoge sada ne slijede, ali do racionalizacije će doći i smanjenjem nekih zadaća koje su zajednice na sebe preuzele, a nisu trebale.
Jednako tako, neki osobni dohoci u TZ-ovima bili su nerealni i narasli čak do razine ministarskih plaća. Dakle, lokalne zajednice morat će se racionalizirati i profesionalizirati, ali i dodatno educirati, i mi vjerujemo da će to dobro funkcionirati.
Što su pokazale vaše analize: koliko trenutno ima turističkih zajednica koje na plaće troše više od 30% budžeta?
- Višemjesečne analize sustava ukazuju na to da će biti korekcija. Želimo da se one zajednice koje ne uspijevaju same opstati udruže, zajednički nastupaju i tako postignu veći sinergijski efekt nego kad su zasebno odlazile na sajmove ili zastupale destinacije. Rezultati će kroz objedinjavanje sigurno biti bolji, a udruživanje će biti i nagrađeno financijski jer će se iz prikupljene pristojbe 2% izdvajati za projekte udruženih turističkih zajednica. Mi smo dosad na sajmovima poput onog u Berlinu imali po stotinjak zajednica koje dolaze zasebno predstavljati svoja mjesta umjesto da se udružuju i predstavljaju zajednički proizvod, neovisno o tome je li to Imotska krajina ili Opatijska rivijera.
Očekujete podršku hotelijera kad su u pitanju ove zakonske izmjene?
- U konstantnim sam razgovorima sa svim dionicima sektora pa tako i s hotelijerima i članovima turističkog vijeća - cijelo su vrijeme upućeni u nove prijedloge izmjene zakona, neke su upravo oni i inicirali te time potvrđuju da imamo njihovu podršku.
Kako to da banke dosad nisu bile obveznici turističke članarine?
- Dosta je toga u tom sustavu plaćanja članarine bilo nelogično, a ja sam se osobno najviše začudio zašto članarinu moraju plaćati frizeri. Članarina je važna jer bismo bez prihoda iz ovih davanja teško financirali kontinentalni turizam. Primjerice, na razini 2017. godine ukupni prihodi od boravišne pristojbe i članarine u morskim županijama iznosili su nešto više od 500 milijuna kuna, dok su isti ti prihodi u kontinentalnim županijama, ako izuzmemo Grad Zagreb, iznosili tek nešto više od 40 milijuna kuna, od čega je prihod od članarine iznosio 33 milijuna kuna.
Sustav naplate članarine dosad je bio administrativno vrlo kompliciran, zbog čega je dobar dio ljudi izbjegavao plaćati članarinu. Osim toga, kada govorimo o administrativnom rasterećenju, krucijalno je istaknuti da će se članarina za privatne iznajmljivače i OPG-ove novim modelom plaćati u paušalu, odnosno po krevetu - na taj način pojednostavljujemo model plaćanja članarine za te dvije skupine subjekata.
Ne samo da smo obuhvat obveznika plaćanja članarine nastojali učiniti pravednijim, već smo to učinili i s raspodjelom. Posebno će to biti vidljivo kod raspodjele sredstava prikupljenih od pružatelja telekomunikacijskih usluga i banaka.
Bojite li se otpora banaka koje će po novom morati plaćati članarinu?
- Prema analizama, krivulja prihoda banaka tijekom sezone toliko raste da je utjecaj turizma na njihovo poslovanje drastičan i jasno pokazuje kako pojačana turistička aktivnost direktno utječe na prihode banaka. Oni jednostavno moraju ući u sustav naplate članarine jer tijekom sezone iz kartičnog poslovanja banke ostvaruju doista impresivne prihode.
Te bi iste banke trebale preko HBOR-a potpomoći realizaciju vašeg projekta rekategorizacije privatnog smještaja. Mislite li da bi se one mogle zainatiti?
- Banke moraju biti svjesne, ponavljam, da su dio turizma, odnosno da im turizam donosi određene benefite u poslovanju koji su direktno povezani s aktivnostima turista.