ŠEF DIPLOMACIJE

Ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman posjetio niz vjerskih institucija u Rimu

U Papinskom hrvatskom zavodu ministar Grlić Radman susreo se s rektorom velečasnim Markom Đurinom


Gordan Grlić Radman

 Marko Todorov/Cropix

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman posjetio je u subotu Hrvatsku crkvu sv. Jeronima i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu, kao i niz drugih vjerskih objekata, priopćeno je iz ministarstva.

U Papinskom hrvatskom zavodu ministar Grlić Radman susreo se s rektorom velečasnim Markom Đurinom, koji ga je upoznao s radom institucije i njezinoj važnosti za hrvatski narod i hodočasnike.

Povijest crkve sv. Jeronima seže u 1453. kad ju je papa Nikola V. predao bratovštini tog sveca. Današnju zgradu je 1589. izgradio papa Siksto V., potomak dalmatinske obitelji.

Od početka 20. stoljeća u sklopu crkve djeluje Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima na kojem se školuju hrvatski svećenici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srijema u Srbiji, Temišvara u Rumunjskoj te Bara i Kotora u Crnoj Gori.

Za nju se vežu brojni hrvatski velikani poput filozofa Frane Petrića, biskupa i izumitelja Fausta Vrančića, povjesničara i svećenika Franje Račkog te slikara Julija Klovića.

U crkvi su pokopani i otac hrvatske historiografije Ivan Lucić i zadarski pjesnik Juraj Baraković.

Ministar je u Rimu posjetio Papinsko sveučilište Svetog Antuna i crkvu San Paolo alla Regola gdje mu je dobrodošlicu izrazio rektor pater Calogero Favata s kojim je obišao kapelicu Schola Sancti, važnu za sve hrvatske vjernike.

U kapelici je izložena ploča koja svjedoči o nedavno otkrivenoj činjenici da se radi o naslovnoj crkvi kardinala, blaženog Alojzija Stepinca koji ju zbog zatočeništva nikada nije preuzeo, stoji u priopćenju.

Tijekom svog boravka u Rimu ministar Grlić Radman obišao je i baziliku Svete Marije Velike gdje se nalazi spomen-ploča napisana na hrvatskom jeziku i glagoljici, kao svjedočanstvo posjeta svete braće Ćirila i Metoda papi Hadrijanu II. 868. godine.

Oni su tada na oltar bazilike položili liturgijske knjige pisane glagoljicom, čime se komemorira činjenica uvođenja tog pisma u liturgijske knjige, zaključuje se u priopćenju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. rujan 2022 08:10