ZAGREB - Predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja predstavili su u utorak predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović zadaće Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme koje su određene Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, a zaključeno je da je reforma školstva ključna za našu budućnost, a dovršetak kurikularne reforme - prioritet, priopćeno je poslijepodne iz Ministarstva.
Na sastanku u Uredu predsjednice bili su ministar znanosti i obrazovanja dr. Pavo Barišić, predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti dr. Dijana Vican, voditeljica Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme dr. Jasminka Buljan Culej i pomoćnica ministra Sanja Putica koja vodi Operativnu skupinu za potporu Ekspertnoj radnoj skupini za provođenje kurikularne reforme. Razgovaralo se i o prvom održanom radnom sastanku Ekspertne radne skupine na kojem je iznijet inicijalni nacrt Akcijskog plana te imenovana Operativna skupina za potporu Ekspertnoj radnoj skupini za provođenje kurikularne reforme, priopćeno je poslijepodne iz Ministarstva.
Predsjednica Grabar-Kitarović je ponovila svoje uvjerenje da je cjelovita reforma školstva od strateške važnosti za razvoj i budućnost Hrvatske i zato taj proces treba što prije završiti, odnosno započeti konkretnu provedbu. Naglasila je kako naš obrazovni sustav treba lišiti bilo kakve ideologizacije i politizacije, istiće se u priopćenju Ministarstva.
„Odgoj i obrazovanje najbolja su investicija u budućnost pojedinca i države. Ne bilo kakav odgoj i bilo kakvo obrazovanje, već ono koje potiče odgovornost, kreativnost i omogućava primjenu znanja u realnim životnim situacijama“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović. Istaknula je kako od takvog odgoja i obrazovanja uvelike ovisi hoće li djeca koja danas idu u školu sutra biti izgubljena generacija ili stožerni nositelj društva i njegova razvoja.
Predsjednica države smatra da je krajnje vrijeme za postizanje širokog društvenog konsenzusa te prianjanja poslu, kako bi ga se što prije završilo. Dodala je kako Hrvatska sada mora sprintati da bi dostigla države koje imaju suvremen kreativan obrazovni sustav, sustav koji stvara samostalne, samosvojne i odgovorne osobe. Istaknula je da je temelj solidno postavljen i kako sada ne treba stvari vraćati unatrag, nego treba nadograditi ono što nedostaje.
Ministar Barišić zahvalio je predsjednici Grabar-Kitarović na potpori ovome procesu. Potvrdio je kako je smanjivanje količine činjenica u odnosu na potrebu razvijanja kritičkoga mišljenja i samostalnosti itekako u fokusu tekućih obrazovnih promjena. Naglasio je potrebu ulaganja u učitelje koji su središnji nositelji procesa promjena te kako je sveobuhvatna reforma školstva prioritet Vlade Republike Hrvatske.
Prof. Dijana Vican predstavila je rad Posebnoga stručnog povjerenstva te njegov pluralan i stručan sastav. Istaknula je kako su promjene u školstvu usmjerene na inovativnost, kreativnost i poduzetnost. Osvrnula se i na svoj doprinos razvoju kurikulumskoga pristupa od 2004. koji je 2011. rezultirao donošenjem Nacionalnoga okvirnog kurikuluma.
Dr. Buljan Culej osvrnula se na obrazovna istraživanja čiji rezultati daju jasne smjernice promjenama. U cijelosti se slaže s preporukama Europske komisije te će sa svojim timom biti predana intenzivnome radu na nastavku procesa reforme kurikula.
Pomoćnica ministra Putica ukazala je na važnost komunikacije i koordinacije s krovnim ustanovama sustava i dionicima u svrhu provedbe reforme. Operativna skupina koja će podržavati proces reforme kurikula stoga uključuje i stručnjake iz Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Također se osvrnula na niz zakonodavnih promjena kojima se stvara potreban okvir za reformu školstva.
Predsjednica Grabar-Kitarović ponovila je svoju potporu većoj zastupljenosti obrazovanja u STEM-područjima jer, rekla je, znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika stvaraju ono što nazivamo dodanom vrijednošću. To ne znači zanemariti znanja koja nam daju humanistički temelj i jačaju društvenu sinergiju i odgovornost, ali neprijeporno je da su one države koje su stavile naglasak na STEM mnogo više profitirale u svojem ukupnom razvoju, kazala je.
- I dalje ću pozorno pratiti sve što se događa u vezi s reformom školstva jer je to prevažno pitanje za našu budućnost. Očekujem stoga da se dovršetak kurikularne reforme postavi na najvišu razinu državnih prioriteta te, u tome smislu, nastavi rad Ekspertne radne skupine u punom sastavu, tempom koji će osigurati da operativna priprema reforme u našim školama započne već tijekom sljedeće školske godine, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović, priopćeno je iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.