Poništeno rješenje po kojemu ne treba studija utjecaja na okoliš za preradu litija

Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" pozdravila je u petak odluku Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o poništenju ranijeg rješenja za projekt tvornice prerade litija u poslovnoj zoni Smiljansko Polje prema kojem investitor nije bio u obvezi izrade studije utjecaja na okoliš.

U rješenju Ministarstva okoliša od 27. veljače 26. koji je Hini dostavila inicijativa "Gospić je naš dom" navodi se da se da se poništava rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 22. travnja 2024.‘ kojim je obustavljen postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat Poslovna građevina - pogon za preradu litijeve sode".

Prema tom rješenju također se poništava zaključak Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja razvoja od 5. travnja 2024. te se predmet vraća na daljnje vođenje postupka u stanje prije donošenja zaključka od 5. travnja 2024. i rješenja od 22. travnja 2024.

"Odluka potvrđuje ono na što smo mjesecima ukazivali - da su u postupku postojale ozbiljne nedosljednosti i kontradiktorna mišljenja nadležnih tijela te da projekt takvog opsega nije smio napredovati bez cjelovite procjene utjecaja na okoliš", navela je u priopćenju građanska inicijativa.

Pozvali su pritom na utvrđivanje okolnosti pod kojima je ranije elaborat ulagača prihvaćen, odnosno jesu li se svjesno zaobilazili zakonski propisi.

U pogon za preradu litijeve sode ulaže tvrtka JEDRO DS INNOVATION iz Zagreba, a gradonačelnik Gospića Darko Milinović je u utorak zatražio od Ministarstva da se jasno izjasni stoji li i dalje pri stavu da za takvo ulaganje nije potrebna studija utjecaja na okoliš.

Sanacija divljeg odlagališta u Gospiću opet staje, mještani poručuju: Sve je vraćeno na početak

Ministarstvo okoliša je u rješenju navelo da postoji opravdani interes javnosti za taj tehnološki proces koji se po prvi puta pojavljuje u Hrvatskoj te je s ciljem zaštite zdravlja kao javnog interesa nanovo izvršilo uvid u spis predmeta, sadržaj elaborata i tehničke značajke.

"Ponovljenim uvidom utvrđeno je da se radi o kemijsko-tehnološkom postrojenju kontinuiranog rada, s planiranim kapacitetom prerade približno 8800 tona godišnje litijeva karbonata i 7300 tona godišnje kalcijeva oksida te proizvodnjom oko deset tisuća tona godišnje litijeva hidroksida monohidrata, uz kontinuirani rad postrojenja od 7600 sati godišnje", navedeno je u rješenju.

Utvrdili su također da će kao nusprodukt nastati 11.890 tona kalcijeva karbonata godišnje.

Ministarstvo je utvrdilo i da se radi o obradi kemijskih poluproizvoda i proizvodnji kemikalija kapaciteta deset tisuća tona godišnje i više, a ne o postrojenju za taljenje mineralnih tvari, što je pogrešno naveo ulagač, kako je napomenuto.

"Slijedom navedenoga, zahvat s obzirom na svoj opseg, kapacitet i tehnološke značajke predstavlja industrijsko postrojenje kemijske prerade s mogućim utjecajima na sastavnice okoliša te mogućim opterećenjem okoliša", nastavljeno je u rješenju kojega potpisuje državna tajnica Anja Bagarić.

Zaključuje se da je ranije došlo "do očite pogrešne primjene materijalnog prava".