REFORMA NAKNADA

MINISTARSTVO PREDLAŽE NOVU RASPODJELU Svima ista porezna olakšica, 200 kuna po djetetu

Roditelji s višim plaćama izgubit će tisuće kuna, ali će više novaca dobiti oni s najnižim i ispodprosječnim plaćama
 Ranko Šuvar, Željko Hajdinjak/CROPIX

Porezne olakšice na djecu uskoro bi mogle postati prošlost, a svaki zaposleni roditelj imao bi pravo na umanjenje plaćanja poreza za 200 do 600 kuna, ovisno o broju djece. Dječji doplatak primalo bi više djece, jer bi se dohodvoni cenzus za primanje doplatka mogao povećati sa sadašnjih maksimalnih 1663 kune po članu obitelji na 2200 kuna. Neka su to od rješenja koja su, kako neslužbeno doznajemo, ugrađena u Akcijski plan za redefiniranje socijalnih naknada koji treba biti gotov do kraja lipnja, a kojem je cilj pravednije i socijalno osjetljivije distribuiranje 20-ak milijardi kuna, koliko se godišnje izdvaja za različite socijalne naknade.

Akcijski plan

- Akcijski plan je kao radni dokument dovršen, no to još nije konačna verzija jer se pojedina rješenja još usuglašavaju. Ministarstvo socijalne politike poslat će dokument Vladi početkom srpnja i tek će tada, kad ga Vlada odobri, biti konačan te predstavljen javnosti - kažu u Ministarstvu Milanke Opačić, ne želeći komentirati konkretne prijedloge.

Neoporezivi dio

No, kako neslužbeno doznajemo, prema posljednjoj radnoj verziji, stručna skupina Vladi će predložiti potpuno ukidanje poreznih olakšica na djecu u sadašnjem obliku u kojem se osobni neoporezivi dio prihoda uvećava za svako dijete.

Predložit će da se taj model zamijeni modelom prema kojem će svi zaposleni roditelji imati pravo na jednako umanjenje obveze plaćanja poreza u iznosu od 200 do 600 kuna, ovisno o broju djece.

Prema sadašnjem sustavu, svaki zaposlenik ima pravo mjesečno zaraditi 2600 kuna na koje ne treba platiti porez, a taj se iznos povećava za svaku uzdržavanu osobu (za jedno dijete iznos se diže na 3900 kuna, za dvoje djece na 5720 itd).

Najsiromašniji zakinuti

Takav sustav najviše pogoduje onima s visokim plaćama, dok, primjerice, zaposleni roditelj s minimalnom plaćom od 2500 kuna od njega nema nikakve koristi jer je njegova plaća takva da uopće ne mora plaćati porez.

Stoga mu je svejedno što mu država daje pravo da kao roditelj dvoje djece zaradi 5720 kuna na koje ne mora plaćati porez kad on zarađuje upola manje.

Država svaki mjesec potpomaže roditelje koji ne rade (kroz sustav socijalnih pomoći i dječji doplatak), pomaže one s višim primanjima kroz sustav poreznih olakšica (roditelji koji zajedno zarađuju, primjerice, 25.000 kuna i imaju troje djece mjesečno uplate 2360 kuna poreza manje nego da nemaju djecu, a ukupno se u proračun godišnje uplati 1,88 milijardi kuna manje zbog olakšica na djecu), a roditelje koji obitelji uzdržavaju radom (nisu socijala), ali imaju male plaće - država ne pomaže ni na koji način.

Nisu ih ni osjetili

Dvoje roditelja s jednim djetetom koji oboje zarađuju minimalne plaće nemaju pravo ni na kakve porezne olakšice - jer zarađuju premalo, a nemaju pravo ni na dječji doplatak jer - zarađuju previše.

Stoga stručnjaci predlažu da država svakom zaposlenom roditelju pomaže na jednak način, i to tako da umanji roditeljevu poreznu obvezu za jednak iznos - od 200 do 600 kuna, ovisno o broju djece, a da roditelji koji imaju minimalne plaće, odnosno ne plaćaju porez ili ga plaćaju u iznosu nižem od propisanog umanjenja, podnesu godišnju poreznu prijavu te da im taj iznos država uplati kao povrat poreza.

Prema istom prijedlogu - koji je još uvijek radna verzija Akcijskog plana - veći broj roditelja s nižim primanjima ostvario bi i pravo na dječji doplatak.

Pomoćnik ministrice Hrvoje Sadarić, koji vodi stručnu skupinu za izradu Akcijskog plana, do sada je u više navrata najavljivao potpuno redefiniranje dječjeg doplatka, a spominjala se i mogućnost njegova potpunog ukidanja i uvođenja jedinstvene svote za podmirenje dijela troškova djeteta - i to svakom djetetu, po uzoru na njemački Kindergeld, bez obzira na primanja roditelja.

NAKNADA KOJU PRIMA 136.114 OBITELJI

Više bi roditelja dobivalo doplatak

Prema sadašnjoj radnoj verziji Akcijskog plana, predlaže se pak proširenje kruga korisnika doplatka. Trenutno pravo na dječji doplatak imaju sva djeca čiji roditelji zarađuju manje od 1663 kune po članu kućanstva, a dječji doplatak iznosi - ovisno o primanjima po članu kućanstva - 200, 250 ili 300 kuna.

Iznosi doplatka kretali bi se od 100 do 300 kuna, no na njega bi imali pravo svi koji zarađuju manje od 2200 kuna po članu kućanstva, čime bi se bitno povećao broj kroisnika. Prema podacima HZMO-a preko kojeg se isplaćuje doplatak, u ožujku ove godine doplatak je primilo 136.114 obitelji za 257.957 djece, za što je izdvojeno 95,2 milijuna kuna. Gruba računica pokazuje da bi roditelji jednog djeteta koji oboje imaju minimalne plaće te sada od države ne dobivaju nikakvu olakšicu i pomoć po novom modelu dobivali 200 kuna porez nog povrata te najmanje 100 kuna dječjeg doplatka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. siječanj 2022 15:52