Ministarstvo financija na čijem je čelu Martina Dalić izdalo je priopćenje u vezi izvješća MMF-a u kojemu je analizirano ukupno gospodarsko stanje i rezultati ukupne ekonomske politike hrvatske Vlade.
U priopćenju se napominje kako izvješće prepoznaje napredak koji je hrvatska Vlada ostvarila u provedbi Programa gospodarskog oporavka.
Glavne preporuke Izvješća MMF-a vezane su uz potrebu povećanja konkurentnosti ukupnog hrvatskog gospodarstva kako bi se povećala sposobnost njegovog rasta u nadolazećem srednjoročnom razdoblju, napominje se.
Ministarstvo se slaže da je pitanje povećanja konkurentnosti važno pitanje dinamike gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Ipak, ne slaže se u potpunosti s dijelom preporuka koje prostor za daljnje povećanje konkurentnosti vide u snižavanju plaća i cijena.
U pogledu politike plaća državni sektor je poslao jasan signal kroz snižavanje plaća za 6% u 2009. godini te njihovo zamrzavanje na toj sniženoj razini sve do danas. U poduzetničkom sektoru, financijski izvještaji poduzeća pokazuju da su u 2010. godini prosječni troškovi rada sniženi za 3,4%, napominje se u priopćenju.
Istovremeno, činjenica je da, u prosjeku, Hrvatska ima veće prosječne plaće i time veći trošak rada u odnosu na većinu novih članica Europske unije, osim Slovenije. To je strukturno obilježje hrvatskog gospodarstva zbog kojeg MMF vjerojatno vidi smanjenje plaća kao nužan element povećanja konkurentnosti.
Martina Dalić ne slaže se s ovakvim zaključkom jer budućnost hrvatskog gospodarstva ne vidi u konkuriranju kroz jeftinu radnu snagu. Put ka povećanju konkurentnosti gospodarstva vidi u smanjivanju različitih prepreka s kojima se suočavaju investitori, povećanju učinkovitosti javne uprave, posebno na lokalnoj razini, ograničavanju državne potrošnje kroz striktnu provedbu Zakona o fiskalnoj odgovornosti i ukupnom poboljšanju poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj.
U priopćenju se ističe da je Vlade Republike Hrvatske u okviru Programa gospodarskog oporavka poduzela niz mjera usmjerenih upravo na povećanje konkurentnosti - koje u svom Izvješću navodi i MMF - kao što su, na primjer, reforma pravosuđa, mjere za destimuliranje prijevremenog umirovljenja, izjednačavanje starosne dobi za umirovljenje za muškarce i žene, ograničavanje razdoblja primanja naknada za nezaposlene, niz mjera za ograničavanje državne potrošnje, isto kao i brojne mjere za jačanje privatnog sektora.
Upravo je privatni sektor taj kojeg Ministarstvo financija vidi kao nositelja novog razvojnog ciklusa u Republici Hrvatskoj.