Hrvatska visoka učilišta moraju se znatno više pozabaviti kvalitetom obrazovanja, a ne njegovim formom što je do sada prevladavalo, zajednički je stav sudionika okruglog stola o Bolonjskom procesu koji je održan u utorak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Zagrebu.
Ministrica Blaženka Divjak kazala je da Hrvatska ima važne obaveze prema Bolonjskom procesu koje su rezultat nedavne ministarske konferencije, ali i da hrvatska visoka učilišta, na kojima često vladaju partikularni interesi kada se govori o Bolonjskom procesu, imaju obavezu prema suštini toga procesa.
Blaženka Divjak
U nekim smo se slučajevima u izvješću toj konferenciji i precijenili, kazala je Blaženka Divjak.
Autonomija sveučilišta, kaže Divjak, ne znači da radi tko što hoće, a da se njih pritom ne smije pitati ni što rade, već 'autonomija sveučilišta znači prepoznati ono što znamo i što ne', dodala je Divjak.
Osvrnula se i na rezultate izvješća koje je pokazalo da u Hrvatskoj samo 46 posto studenata misli da ih studij priprema za nacionalno tržište rada, dok ih 26 posto smatra da ih studij priprema i za međunarodno tržište. Divjak je istaknula da samo jedna trećina studenata smatra da ih profesori inspiriraju, te je dodala da je arogancija sveučilišnih profesora u poučavanju neutemeljena.
Rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i predsjednik Rektorskoga zbora Hrvatske Vlado Guberac kazao je da je najvažniji uvjet provođenja Bolonjskog procesa kvaliteta učenja, što sveučilišta sada shvaćaju i da "sada idemo na drugi stranu".
Bolonjski proces u Hrvatskoj je otpočetka išao krivo. Govorilo se da je njegovo uvođenje uvjet Hrvatske za ulazak u EU, što nije bilo točno, i što je u Sloveniji bilo obrnuto, kazao je i dodao da se potom uvidjelo da prvostupnici nemaju mjesto na tržištu rada.
Glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić kazao je da zbog povećanih administrativnih obaveza nastavnici više rade, što se često ne vidi na njihovim plaćama.
Vilim Ribić
Mi smo obukli kaput prije nego košulju, kazao je Ribić i dodao da se bez pripremljenih sveučilišta teško može provoditi Bolonjski proces.
Za probleme slabog zapošljavanja prvostupnika Ribić krivi i državu, koja nije u svom sustavu predvidjela koeficijente za tu skupinu svršenih studenata.
Na sveučilištima je nastala hiperprodukcija programa jer nema na njima prohodnosti i interdisciplinarnosti, kazao je Ribić i zaključio da je i veliki problem u činjenici da se autonomija sveučilišta, koja izvorno postoji da štiti akademske slobode, pretvorila u ono što ograničava akademske slobode.
Okrugli stol o Bolonjskom procesu u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Član Izvršnog odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar kazao je da obaveze koje proizlaze iz zaključaka Ministarske konferencije predstavljaju poboljšanje, ali da bi studenti željeli više, tj. da napredak postane vidljiv u predavaonici.