Međunarodni IB program prestižne zagrebačke gimnazije MIOC moći će izravno upisivati učenici sa završenim IB programom Osnovne škole Matije Gupca, stoji u izmjenama Pravilnika o upisima. Kandidati iz svih ostalih osnovnih škola, kao i dosad, morat će ispuniti stroge kriterije provjere i prijemnog ispita.
Tome se u javnoj raspravi o izmjenama Pravilnika usprotivio niz sudionika, smatrajući da se radi o diskriminaciji. Dok ravnateljica OŠ Matije Gupca Ljiljana Klinger odluku brani tezom po kojoj nije riječ o izravnom upisu, nego o nastavku obrazovanja u istome programu, u MIOC-u (XV. gimnazija) joj se protive zbog favoriziranja učenika jedne osnovne škole.
Odluka Ustavnog suda
- Direktan upis učenika iz OŠ Matije Gupca u naš IB program smanjuje ukupan broj mjesta, a naša gimnazija nema prostora za povećanje broja učenika i razreda. Za mene je priča o nastavku obrazovanja bez kriterija provjere u XV. gimnaziji mantra jer treba uzeti u obzir da je prema hrvaskom obrazovnom sustavu riječ o dva različita stupnja obrazovanja - kaže ravnatelj XV. gimnazije Nikola Dmitrović.
Odredbu smatra diskriminatornom jer ako je roditelj imao novac i platio obrazovanje u IB programu osnovne škole i sada mu je omogućen izravan upis u XV. gimnaziju, tada je iz utrke izbacio one koji su mogli ući na temelju kriterija izvrsnosti. Ustavni je sud, podsjeća Dmitrović, već jednom srušio odredbu o povlaštenom upisu djece povratnika i sada mu se čini da je jedina opcija ponovno čekati odluku Ustavnog suda.
Iznos školarine za IB program Matije Gupca je 6000 eura. Nastava je na engleskom, ocjene su od 1 do 7, a školu upisuju kako djeca diplomata, prisiljena na česta seljenja, tako i djeca hrvatskih državljana. Imaju 20 učenika. MIOC godišnje prima oko 110 prijava za svoj IB program, a upisuje ukupno 40 učenika u dva razreda. Od 20 učenika iz OŠ M. Gupca, njih otprilike 14 pokuša upisati MIOC, a sedam ili osam u tome i uspije.
Smatraju kako bi se pitanje djece diplomata koja upisuju IB program u OŠ M. Gupca moralo riješiti drukčijim načinom jer u IB programu ima djece koja doista moraju nastaviti školovanje na engleskom jeziku. No, Dmitrović ističe kako ne može prihvatiti da pod istu kapu s njima direktan upis u MIOC program imaju hrvatski državljani koji pohađaju IB program, a djeca koja su završila neke druge međunarodne programe na osnovnoškolskoj razini neće imati priliku upisati se. Primjerice, učenici međunarodne britanske škole Bright Horizons.
Različiti sustavi
- Otvoreni smo za razgovor, godinama smo svjesni problema nastavka školovanja djece diplomata, no mi šumom, oni drumom. Ovom bi se logikom netko mogao sjetiti da učenici XV. gimnazije imaju direktan upis na, primjerice, FER, što je, naravno, nemoguće - kaže Dmitrović.
Zbog novonastale situacije s Pravilnikom, u MIOC-u imaju niz upita roditelja čija djeca završavaju redovne osnovne škole i osjećaju se diskriminiranima. Na prigovore iz javne rasprave Ministarstvo, pak, odgovara: "IB program podrazumijeva tri ciklusa obrazovanja koja se logički nastavljaju jedan na drugi. Nemogućnost nastavka obrazovanja u međunarodnom obrazovnom programu je diskriminatoran."
Ravnateljica OŠ Matije Gupca Ljiljana Klinger ističe kako jedino njezina škola i MIOC imaju certificirani IB program i zatvorenu obrazovnu vertikalu. - Razumijem gnjev roditelja, ali bit priče je da se ne upisuju u MIOC, nego nastavljaju školovanje u okviru programa koji se i ocjenama i predmetima razlikuje od hrvatskog programa. Da budem jasna, kada bismo u 'Matiji Gupcu' imali dvije učionice viška, tada bi ta djeca ostala kod nas.
Mogli bismo reći da su naša djeca diskriminirana jer i kad imaju prosjek 5,0, ne mogu biti upisana u MIOC zato što nemaju pravo pristupa natjecanjima u okviru Agencije za odgoj i obrazovanje, a time ni osvajanju bodova - tvrdi Klinger, povlačeći paralelu: pisati prijemni za IB u MIOC-u nakon OŠ Matije Gupca isto je kao da se piše prijemni pri prelasku iz razredne u predmetnu nastavu.
Razlog promjene Pravilnika je, nastavlja, situacija u kojima se njihovi učenici nisu uspjeli upisati u MIOC, zbog čega su bili prisiljeni vraćati se u domicilnu zemlju. Za Klinger, to je sramota za školu, ali i sustav.