Istarska zaštićena laguna Šćuza nedaleko Premanture i dalje je zagađena fekalijama. Štoviše, vrijednosti jedinica kolonija Escherichije coli iste su kao i prije dva tjedna, a one su ogromne. Kako doznajemo od Vesne Kauzlarić, voditeljice Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša te monitoringa za praćenje kakvoće mora iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, one iznose 2000 kolonija u 100 mililitara.
- Nikad kod uzorkovanja morske vode u Istri nismo imali zabilježen tako velik broj kolonija Escherichije coli. One inače u najgorem slučaju budu od 500 do 700 kolonija u 100 mililitara - rekla nam je Kauzlarić.
- To pokazuje neku prisutnost izvora onečišćenja, ali nam on zasad nije poznat - dodala je.
To još nije otkrila ni vodopravna inspekcija koja je odmah izašla na teren i zabranila kupanje na Šćuzi, koja doduše nikad nije bila popularna plaža zbog mulja i bočate vode, no u blizini se nalaze popularne plaže medulinskog akvatorija.
- Vodopravna inspekcija Državnog inspektorata obavila je inspekcijski nadzor na predmetnoj lokaciji na temelju čega je u planove nadzora uvrstila nadzor novoizgrađenih objekata na predmetnoj lokaciji, a kako bi utvrdila jesu li isti spojeni na javni sustav odvodnje i jesu li možebitni uzrok onečišćenja mora. Također, inspekcijskim očevidom je utvrđeno da crpna stanica koja se nalazi u neposrednoj blizini nije uzrok onečišćenja mora. Budući da su uzeti uzorci mora pokazali prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti za mjereni parametar Escherichia coli, inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata je sukladno odredbama Uredbe o kakvoći mora za kupanje postavila službenu oznaku zabrane kupanja - odgovaraju nam u Državnom inspektoratu.
Inače, na Šćuzi se ove godine prvi put uzorkuje more i to na zahtjev javne ustanove Kamenjak. Kako nam kaže ravnatelj te ustanove Aljoša Ukotić, već neko vrijeme u toj se laguni između Pomera i Premanture osjeti smrad, posebno kad bi zapuhao vjetar što im je bio alarm da se nešto događa. Još su prošle jeseni željeli krenuti s uzorkovanjem mora, no kako se more na istarskim plažama uzorkuje samo za vrijeme sezone kupanja, s time se tad nije krenulo. No zato su prvi rezultati ove godine pokazali zabrinjavajuće stanje.
- Ovo je prvi put da nam se tako nešto događa, a budući da je i ponovljeno uzorkovanje pokazalo da je onečišćenje isto, odlučili smo ovaj tjedan uzorkovati more na 6-7 lokacija kako bi se približno znalo gdje je problem. Time ćemo pomoći i odgovornim institucijama da lakše dođu do uzroka onečišćenja. Teško je u ovom trenu reći o čemu se radi, odnosno ispušta li netko izravno kanalizaciju u more, radi li se o tome da se netko prikopčao na sustav odvodnje oborinskih voda ili je nešto treće - govori dalje Ukotić.
No to se očito ne događa godinama. Naime, Ukotić kaže kako je 2021. i 2022. Institut Ruđer Bošković uzimao uzorke na Šćuzi koja je u sklopu ekološke mreže Natura 2000. i tad je sve bilo u redu.
- Vrijednosti uzorkovanja tad nisu pokazale ništa zabrinjavajuće - ističe Ukotić. A kad se utvrdi tko je uzrok onečišćenja, vjerojatno slijede velike kazne. No Ukotić nam u ovom trenu nije znao reći kolike bi one bile. Treba se prije svega utvrditi o čemu se radi.
Inače, Šćuza je umjetno zatvorena, odnosno pregrađena uvala u Pomerskom zaljevu, a u povijesti je bila ribolovište. Svojedobno je bila u vlasništvu pulskih biskupa i ondje su se lovili cipli, brancini te orade. Uvalu od ribnjaka dijeli zid, a voda je unutar Šćuze plitka i bočata zbog izvora slatke vode, što pogoduje bioraznolikosti. U laguni se nalazi jedno od najpogodnijih mrjestilišta sipa te raznih riba, poput brancina ili morskog psa, kadela. Posebnu vrijednost činile su školjke.