Važno je održati ravnotežu. U slučaju produžetka Vladinih mjera za očuvanje ekonomije od posljedica covida, to znači da je važno održati se u granicama mogućeg. U prijevodu, to znači da se neke od zaštitnih mjera moraju nastaviti, tako, uostalom, najavljuje i ministar financija, ali da će vjerojatno mnogi biti razočarani njihovom škrtošću i, vjerojatno, načinom raspodjele. Jasno je, međutim, i da državne intervencije takve vrste ne mogu trajati zauvijek jer državna je blagajna sve praznija.
Tim Plenković - Marić od početka se prvog mandata susreo s tri noćne more svake državne uprave - prijetećim krahom najveće kompanije u zemlji, pandemijom nepoznatog virusa neizvjesnog roka trajanja koja je u značajnoj mjeri blokirala ekonomiju, a time i značajno smanjila pritok novca u proračun, a onda i s dvostrukim udarom elementarne nepogode, potresima u Zagrebu i na Baniji, čije bi posljedice teško opteretile i financijski daleko zdravije države.
Usprkos tome, neupitno je da je briga o građanima koji su pogođeni bilo kojom vrstom elementarne nepogode dužnost i obaveza vladajuće garniture države. Na Vladi je da tu obavezu ispuni, a da istovremeno održi na životu sve ostale funkcije države. Dosad je, uz pomoć Europske unije, ali i uz značajno novo zaduživanje, ta ravnoteža bila sačuvana. Možemo očekivati da će pomoć Bruxellesa u sljedećem razdoblju vjerojatno biti umanjena, a sigurno čvršće uvjetovana. Slični uvjeti države s manjim ekonomijama očekuju i na međunarodnim financijskim tržištima.
U takvom kontekstu, realno je očekivati da Vlada pokrene višekratno najavljen program reformi svih okoštalih državnih sustava. Djelomice zato što će tako smanjiti broj ljudi čije plaće izravno ovise o državnom proračunu, a djelomice kako bi ubrzala ritam ekonomije, što se može dogoditi jedino temeljitom rekonstrukcijom pravosuđa i punom profesionalizacijom svih segmenata državne uprave.
Manje je, međutim, realno očekivati da će država u kratkom roku uspjeti nagovoriti banke da se upuste u povećani rizik kreditiranjem poduzetnika koji su krizom pogođeni teže od bankarske procjene održivosti njihovih biznisa. Jučerašnja najava ministra Marića, da država "ima dovoljno mehanizama i instrumenata da se, što je moguće više, stavi u funkciju kreditna aktivnost banaka", zato je samo uvjetno ohrabrujuća.
Točno je da HNB, a djelomice i Ministarstvo financija, svojim mehanizmima mogu osloboditi dio novca iz obaveznih rezervi bankarskog sustava, ali ne postoji mehanizam koji bi prisilio privatne banke na za njih loš posao. Jednako je neprihvatljiv i uvjet banaka, da država preuzme jamstvo za otplatu kredita privatnih poduzetnika.
Ugostitelji, kao krizom najteže pogođeni, trebali bi se također pokazati spremnijima na suradnju. Najavljeno popuštanje epidemioloških mjera i otvaranje terasa gostima donosi im početni impuls za oporavak, ali taj novi, mekši pristup pandemiji dolazi sa setom obaveza. Tko se neće pridržavati mjera, a u prošlom se ljetnom valu omekšavanja na to oglušio značajan broj poduzetnika, taj ne treba očekivati pomoć u slučaju novog vala epidemije.