Zlata Hrvoj-Šipek sklopila je s Mladenom Bajićem ugovor o djelu na određeno vrijeme, na šest mjeseci, od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine. Odgovoreno je to na naš upit iz DORH-a, a razlog za navedenu odluku je taj što Ministarstvo pravosuđa i uprave još nije donijelo odluku o osnivanju Visokog državnog odvjetništva, o čemu ovisi procjena potrebnog broja zamjenika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
U Kaznenom odjelu DORH-a je, tijekom ove godine, došlo do smanjenja broja zamjenika Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske, za njih troje. Državnoodvjetničko vijeće objavilo je u Narodnim novinama od 22. prosinca 2021. oglas slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika, među kojima i za jednog zamjenika Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, za potrebe rada Kaznenog odjela.
Mladen Bajić otišao je u mirovinu u posljednjim danima prošle godine sa 70 godina života i točno 45 godina staža u Državnom odvjetništvu. S tri mandata u 12 godina bio je najdugovječniji hrvatski državni odvjetnik, a u političku mirovinu ispratio je dvojicu predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova. Kad nije izabran, kandidirao se za suca Ustavnog suda, ali nije prošao.
Od 2014. godine, kada nije dobio podršku tada vladajućeg SDP-a i premijera Zorana Milanovića za četvrti mandat, Bajić je ostao u sustavu DORH-a kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Bajić, je cijeli život proveo u sustavu: godine 1975. dobio je prvi posao u Okružnom javnom tužilaštvu u Dubrovniku, odakle dolazi u Split i odrađuje pripravnički staž, a od 1992. do 1996. godine radi kao zamjenik vojnog tužitelja u splitskom Vojnom tužiteljstvu.
No, Bajić je i nakon umirovljenja nastavio raditi u DORH-u jer je s njim sklopljen Ugovor o djelu na određeno vrijeme od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. Predmet ugovora je pružanje intelektualnih usluga u vidu izrade nacrta pismena-podnesaka, posebno prijedloga za zaštitu zakonitosti, nacrta drugih prijedloga i odluka iz nadležnosti kaznenog odjela, prema usmenom nalogu naručitelja, što znači da on nema ovlasti donošenja državnoodvjetničkih odluka, odgovorili su iz DORH-a na upit Jutarnje lista.
Karijeru Mladena Bajića obilježili su brojni slučajevi, od onog kad je prvi put u povijesti hrvatskog pravosuđa dokazano pranje novca od droge, otmice sina generala Zagorca, Branimira Glavaša, afera Veliki i Mali maestro, Brodosplita. U njegovu mandatu uhićeno je na desetke profesora i liječnika zbog korupcije, ministri Polančec i Rončević, menadžeri iz HAC-a i HEP-a, bankari i državni službenici, nogometaši i vojni špijuna, pa sve do, recimo, Nadana Vidoševića…
Neki su postupci u međuvremenu završeni i oslobađajućim presudama, ali i potvrđujćim osuđujućim, a neki poput postupka protiv bivšeg šefa HGK su tek nedavno nepravomoćno okončani. U zatvor je strpao svog bivšeg školskog kolegu i političkog šefa Ivu Sanadera, s kojim je vodio teške razgovore s haškom tužiteljicom Carlom del Ponte koja ga je pritiskala zbog Ante Gotovine koji je zajedno sa generalima Čermakom i Markačem oslobođen optužbi za ratne zločine.
Hoće li Bajić nakon 30. lipnja ostati na ugovoru o djelu u DORH-u najviše će, kako proizlazi iz odgovora DORH-a, ovisiti o Ivanu Malenici, ministru pravosuđa i uprave.