ZAGREB - Oporavak Hrvatske zaostaje za drugim zemljama u regiji, a izgledi za rast u srednjem roku i dalje su slabi zbog “ukorijenjenih strukturnih rigidnosti” i problema s konkurentnošću. Pored toga, ranjivosti su velike jer fiskalni manjak i javni dug rastu, a ograničeno djelovanje politike dovodi u pitanje sposobnost Hrvatske da podnese šokove.
To je zaključak misije Međunarodnog monetarnog fonda koja je nedavno boravila u Hrvatskoj zbog redovnih godišnjih konzultacija o stanju ekonomije.
Kako bi se izbavila iz te zamke, MMF Hrvatskoj nudi vrlo jasne upute što joj je činiti, a svode se na radikalne promjene na tržištu rada, smanjenje državne potrošnje i povećanje deviznih rezervi. Da bi se riješio problem konkurentnosti, u toj instituciji smataju neophodnim urediti tržište rada, ponajprije riješiti pitanje plaća koje su visoke, kako u odnosu na razinu dohotka tako i u odnosu na produktivnost. S obzirom da je tečajni režim stabilan “plaće treba korigirati naniže kako bi se omogućila interna prilagodba”.
Pored toga, misija ocjenjuje da izdašnije socijalne naknade ne potiču ljude da rade, a troškovi poslovanja mnogi su više od onih usporedivih zemalja. Privatizacija poduzeća nije zavšena ni dva desetljeća od početka privatizacije, a preveliki javni sektor nameće velike naknade privatnom sektoru.
“Zbog toga je u prethodnom desetljeću Hrvatska imala najniži rast izvoza i najslabiji prodor na tržišta EU od svih europskih tržišta u nastajanju”, ističe se u zaključcima MMF-a.
Kada je riječ o fiskalnoj politici, Ministarstu financija se preporuča da najprije spriječi daljnje povećanjenje manjka u ovoj godini na način da odredi “dodatne rezove u potrošnji”. Ciljani manjak proračuna u ovoj godini je 5 posto BDP-a, ali analize MMF-a su pokazale da će dosegnuti 5,75 posto. Stoga pozivaju vlasti, ne samo da se odupre svim pritiscimna povećanje rashoda u predizbornom razdoblju, već da proračunski manjak zadrži na razini iz 2010.
Iako se to izrijekom ne spominje, MMF očito preporuča rebalans u kojem bi se smanjili rashodi za nekoliko milijardi kuna. U srednjem roku pak, ponavljaju da treba zaustaviti rast javnog duga kroz smanjenje rashoda.
MMF preporuča da središnja banka manje intervenira na tržištu radi obrane tečaja
MMH: Povećajte devizne rezerve
HNB: Zašto? Na rekordnoj su razini
Ovaj put je jasan je zadatak dobila i Hrvatska narodna banka kojoj MMF-ovci savjetuju da poveća međunarodne pričuve čime bi se pridonijelo “poboljšanju sposobnosti zemlje za bolju mogućnost apsorbcije šokove”.
Između redaka moglo bi se isčitati da MMF savjetuje HNB-u da čuva devizne rezerve i manje intervenira na tržištu radi obrane tečaja. U HNB-u, međutim, očito se ne slažu s preporukom MMF-a pa je istodobno objavljeno i njihovo priopćenje.
U njemu obavještavaju javnost sa svojim neslaganjem kojeg su uputili misiji MMF-a. Svjesni su potrebe jačanja pričuva, ali napominju da su one na rekordnoj razini te da će intervencije na deviznom tržištu “i u narednim razdobljima provoditi neizmijenjenom tehnikom”.
- HNB je i do sada djelovao s takvim ciljem i nastavit će koristiti sve devizne, kunske i prudencijalne instrumente koji su mu na raspolaganju, uključujući po potrebi i intervencije na deviznom tržištu, neovisno o smjeru tečajnih pritisaka te upravljanje kunskom likvidnošću. Time će kao i do sada osigurati održivo povećanje deviznih pričuva zemlje i tečajnu stabilnost, stoji u priopćenju HNB-a.
Preporuke MMF-a
- smanjite plaće i socijalne naknade
- smanjiti trošak rada i završiti privatizaciju
- smanjiti državnu potrošnju i smanjiti deficit na razinu iz 2010.
- zaustaviti rast javnog duga
- HNB treba povećati devizne rezerve
- pooštriti nadzor bankarskog sustava uz pomno praćenje rezervacije za gubitke po lošim kreditima