U kratki posjet Hrvatskoj stigao je potpredsjednik ruske vlade Arkadij Vladimirovič Dvorkovič , jedan od najvažnijih i najbližih suradnika premijera Dmitrija Medvedeva dok je ovaj obnašao dužnost predsjednika Rusije od 2008. do 2012.
Dvorkovič je u posjet stigao upravo u trenutku kada je iz Mađarske stigla informacija da bi MOL mogao prodati svoj udjel u Ini nekoj ruskoj državnoj tvrtki, Gazpromu ili Rosneftu. Dvorkovič je svakako jedan od najznačajnijih, ako ne i najznačajniji kremaljski dužnosnik koji je zadnjih godina posjetio Zagreb, što nakon godina zatišja i letargije u međusobnim odnosima može značiti da se Rusija ponovno okreće Hrvatskoj.
- Ruske energetske tvrtke, i privatne i državne, stalno su u potrazi za novim tržištima. Ruske naftne i plinske kompanije već dugo surađuju s mađarskim MOL-om. Hrvatsko tržište vrlo je perspektivno i privlačno. I siguran sam da će jedna od tih tvrtki pokazati interes za ponuđeni udjel u Ini. Trenutno mi je teško govoriti o nekim konkretnim detaljima tog posla jer predstoje još razgovori i s mađarskom i s hrvatskom stranom. U svakom slučaju, ruska vlada odobrava i podržava djelatnost naših kompanija u tom smjeru. Osobno mislim da je to perspektivan posao. Je li i realan posao, moramo vidjeti kakav je strateški interes po tom pitanju i MOL-a i Ine - kaže nam na početku razgovora Arkadij Dvorkovič udobno zavaljen u fotelji kafića hotela Esplanade.
Niste slijepo crijevo
Bolno pitanje za Hrvatsku je i Južni tok, odnosno činjenica da je Hrvatska ‘slijepo crijevo’ tog plinovoda. Postoji li mogućnost da se plinovod ipak ne zaustavi u Hrvatskoj nego krene prema Italiji, preko Jadrana ili Slovenije?
- Ne bih rekao da je hrvatski dio Južnog toka ‘slijepo crijevo’. Prednost Hrvatske je da uz mala ulaganja ima velike potencijale za širenje i napredovanje plinovoda. Hrvatska može postati jedno od najvažnijih europskih središta za distribuciju ruskog plina. Južni tok je vrlo jaka karika naših energetskih odnosa. Kad je riječ o mogućem nastavku plinovoda, moram reći da je to ‘dinamičan proces’.
Ruske prednosti
Hrvatska je potpisala i nekoliko unosnih energetskih ugovora s Katarom o izgradnji LNG-a te s Azerbajdžanom o plinovodu. Kako na to gledate u Rusiji?
- Konkurencija je uvijek nezgodna, ali bez nje nije moguće. Uvijek je tu. No, smatram da Rusija ima u tom sektoru puno komparativnih prednosti koje će nam omogućiti da uvijek budemo u vrhu, a i da ćemo Hrvatskoj koja je u tom segmentu vrlo perspektivna zemlja moći ponuditi više te da ćemo biti prisutni na vašem tržištu, ne samo kao promatrači. Moram reći da je nama vrlo ugodno raditi s Hrvatskom jer nemamo nikakvih otvorenih političkih pitanja. Ruske tvrtke ovdje nemaju većih problema, recimo Lukoil i Gazprom stalno šire svoje poslove, a vidim i druge. Ruske tvrtke su dobro prihvaćene i ne vidim razloga da ovdje ne bude još više ruskih poduzeća. I slobodno mogu reći da možemo očekivati realizaciju efikasne suradnje doslovce već u sljedećih nekoliko dana.
Turizam nas privlači
Koliko je Rusija zainteresirana investirati u Hrvatsku i gdje, osim u energetici?
- Broj ruskih tvrtki koje rade na hrvatskom tržištu stalno se povećava. Ovdje već godinama uspješno radi i naš Lukoil, ali i državne tvrtke Gazprom, Zarubežnjeft i Sberbank, a veliki interes pokazuje i Rosneft. Energetika je za nas vrlo interesantna, ali Hrvatska ima puno toga ponuditi. Sve je veći interes Rusije za ulaganja u vaš turizam - izgradnja hotela i turističkih kompleksa, marina i drugih sadržaja za aktivan odmor. Tu ne morate očekivati milijardske poslove, ali interes je evidentan. Hrvatsko more vrlo je privlačno ruskim turistima, pa samim tim i našim investitorima, što bi opet samo povećalo broj Rusa na vašoj obali.
Prije nekog vremena govorilo se o zainteresiranosti Sberbank za Hrvatsku poštansku banku.
- Interes i danas postoji. Kako će to ići, ne znam, ali siguran sam da se Sberbank s dva posto bankarskog i financijskog tržišta Hrvatske, koliko sada zauzima, neće zadovoljiti.
Rusija je pokazala interes i za ulaganja u elektrodistribuciju te izgradnju hidro i termoelektrana.
- Da, neki ugovori već se završavaju, ali mislim da se na tome neće stati.
Nedavno je Rusija potpisala sporazum o izgradnji NE u Mađarskoj. Hoćete li ponuditi izgradnju i Hrvatskoj?
- Otvoreni smo i za to. Rusija trenutno, osim u Mađarskoj, gradi NE u Turskoj i Finskoj. Naše NE su vrlo sigurne i dobre i ako je Hrvatska zainteresirana - tu smo. No, moramo vidjeti je li Hrvatska zainteresirana ne samo u ekonomskom smislu, nego postoji li i politička volja za to.
Usponi i padovi Zagreba i Moskve: 'Ne vidim zapreke razvoju odnosa'
Hrvatska je prije par godina ponudila ruskoj strani udio u kutinskoj Petrokemiji, čak su u Kutinu dolazile i neke ruske delegacije, ali sve je zamrlo.
- Tržište gnojiva je u krizi. No, ako se zaključi da Petrokemija ima perspektivu, ne vidim razloga da se ne sklopi nekakav posao.
Hrvatsko-ruski ekonomski odnosi idu prilično krivudavo, u jednom trenutku su vrlo burni i aktivni, a onda upadaju u letargiju i dugo tavore na dnu.
- Hrvatska je prolazila težak period transformacije, pa je zatim bio tu i ulazak u EU koji je bio njen strateški prioritet. Mi to razumijemo i prihvaćamo. No, sada kad je taj proces pristupanja gotov, ne vidim više nikakve prepreke da se naši odnosi ne dinamiziraju. Investicija će biti na obostrano zadovoljstvo. Rješavamo i pitanje viza. Idemo naprijed.