Mogu li nove granice izbornih jedinica biti u skladu s Ustavom ako se nacrtaju a da se prethodno ne pročisti registar birača i iz njega izbace svi građani (njih gotovo pola milijuna) koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj pa biračko pravo ne bi smjeli ostvarivati u jednoj od deset izbornih jedinica, nego u XI. gdje glasa dijaspora? Postoji li uopće rješenje ako prenapuhani popis birača kao temelj za nove izborne jedinice znači da nije uklonjen prigovor njihove neustavnosti? Stručnjaci smatraju da postoji te da temelj za određivanje granica izbornih jedinica treba biti popis birača.
- Predlagatelj novog Zakona o izbornim jedinicama mora voditi računa o stvarnom, a ne pretpostavljenom broju birača po pojedinoj izbornoj jedinici - kaže dr. Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ustavni sud je, napominje, još 2010. iznio, a ove i ponovio, da se promjene u broju birača u općim izbornim jedinicama određenim tim zakonom moraju stalno pratiti i, po potrebi, periodično usklađivati sa stvarnim brojem birača u njima.
- U istom smislu, provođenje svih budućih izbora, po novom Zakonu o izbornim jedinicama, moralo bi osigurati jednakost biračkog prava, odnosno otkloniti bilo kakve sumnje u nesklad između broja birača i broja stanovnika po pojedinoj izbornoj jedinici. To je pretpostavka ustavnosti svih izbora - zaključio je dr. Gardašević.
Najvažnije pitanje
Demograf i kartograf dr. Nenad Pokos usporedio je popis birača na lokalnim izborima 2021. i punoljetne građane s popisa stanovništva iz iste godine te utvrdio da je broj birača bio veći od broja stanovnika za 455.208 osoba, odnosno čak 14,2 posto.
- Trenutno je ta razlika vjerojatno i veća jer je registar birača i dalje neažuriran, a od popisa 2021. do danas u inozemstvo se iselio znatan broj stanovnika koji nisu odjavili prebivalište u RH pa su i dalje evidentirani u registru birača - kaže Pokos, uz napomenu da je najveće odstupanje u Brodsko-posavskoj županiji gdje je ta razlika iznosila 23%. Slijede Vukovarsko-srijemska županija s 22,8% više birača nego stanovnika, Zadarska s 22%, Požeško-slavonska gdje je ta razlika iznosila 20% u korist broja birača te Sisačko-moslavačka s razlikom od 18,6%.
- Ako se novim zakonom izborne jedinice odrede prema broju birača, i dalje će u nekim dijelovima Hrvatske glas birača vrijediti više nego u ostalim dijelovima. To se prije svega odnosi na istočnu Hrvatsku jer uz tri već navedene županije i Virovitičko-podravska te Osječko-baranjska imaju iznadprosječno smanjenje broja stanovnika u razdoblju 2011. - 2021., ponajprije zbog relativno velikog broja iseljenih u inozemstvo, a to se u popisu birača također očitovalo njihovim iznadprosječno većim brojem u odnosu na broj punoljetnih stanovnika - zaključio je Pokos.
- To je jedno od najvažnijih pitanja jer je Ustavni sud potvrdio ono što su govorili demografi, da je oko 500.000 birača više na popisu nego što je punoljetnih državljana - kaže profesor ustavnog prava i bivši zastupnik Mosta Robert Podolnjak, koji podsjeća da je Ustavni sud uz nejednaku vrijednost glasa birača u svim izbornim jedinicama također upozorio ne prenapuhani birački popisi u kojem je preko 450.000 birača višak.
Kriterij popisa
- Više sam puta rekao da je nemoguće koristiti popis birača ako želimo uvažiti odluku Ustavnog suda i ako želimo da izborne jedinice počivaju na načelu jednakog izbornog prava - kaže Podolnjak, uz napomenu da je "čišćenje" biračkog popisa posao koji dugo traje, pa treba napraviti nešto što Ustavni sud nije izrijekom naveo, a po njemu je trebao.
- Ustavni sud je rekao da su mogući i drugi kriteriji za izradu izbornih jedinica, od broja stanovnika, broja punoljetnih stanovnika do broja birača koji su glasali - kazao je Podolnjak, uz napomenu da većina država koristi popis stanovnika.