NEMA IDILE

Mogu li sporovi Bajića i Karamarka otežati antikorupcijske istrage

Koji su uzroci, a koje posljedice neslaganja Bajića i Karamarka?

ZAGREB - Policija i tužiteljstvo iza rešetaka spremaju krupne zvjerke, ali u pozadini tih uspjeha tinja ozbiljan sukob. Između ministra policije Tomislava Karamarka i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, naime, često izbijaju nesuglasice.

Počelo je aferama iz Koprivnice i Rijeke, oko kojih je Karamarko javno iskazivao nezadovoljstvo radom Državnog odvjetništva, a nastavilo se do danas - doduše, ne više tako javno - kroz istrage o komunističkim zločinima i slučaja curenja informacija iz spisa protiv Sanadera.

Karamarko je 2010. javno kritizirao koprivničko Državno odvjetništvo jer je odbacilo prijavu protiv SDP-ova gradonačelnika Zvonimira Mršića, a izostanak reakcije tužitelja na istragu protiv riječkih SDP-ovaca u aferi “riječke Tržnice” bio je i ostao veliki kamen spoticanja.

Obersnelov kostim

Prema svjedočenju njemu bliskih ljudi, Karamarko je bio ljutit kad je vidio da se riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na ovogodišnjem karnevalu pojavio u robijaškom kostimu. “Ne samo da se, zahvaljujući lošem radu riječkih tužitelja, izvukao iz istrage, nego nam se sada još i ruga”, rekao je navodno Karamarko.

Bivši riječki županijski državni odvjetnik Doris Hrast smijenjen je s dužnosti jer je Karamarko, navodno, Bajiću prezentirao dokaze da je Hrast odavao detalje iz prijave protiv SDP-ova gradonačelnika Vojka Obersnela. Iako je Hrast smijenjen, Karamarko je dojma da Bajić nije učinio dovoljno na raščišćavanju tog slučaja.

Ministar policije nezadovoljan je brzinom kojom na slučaju riječkih Tržnica radi osječko Državno odvjetništvo, kojemu je slučaj prebačen zbog sumnje u pristranost riječkog tužiteljstva.

Karamarkove prozivke

- Karamarko tužitelje često proziva javno ili ih pritišće potajice. Ponekad se ponaša kao protivnička strana - smatra naš sugovornik iz pravosudnih krugova. Najnoviji primjer tenzija između čelnika MUP-a i DORH-a vezan je uz curenje podataka iz predmeta Fimi-Media.

Kako neslužbeno doznajemo, policija već neko vrijeme detaljno istražuje curenje podataka, a po prirodi cijele stvari može se zaključiti da odgovornost pokušavaju utvrditi i u DORH-u.

Dio upućenih u odnos Karamarka i Bajića smatra da se tu ne radi o osobnom neslaganju, nego o sporu glavnog tužitelja - koji pokušava ustrojiti neovisno tužiteljstvo - i policije, koja je u određenoj mjeri pod utjecajem dnevne politike. Ministar Karamarko, s druge strane, uvijek naglašava da beskompromisno provodi depolitizaciju policije.

Slučaj privođenja Mladena Barišića pokazuje dio tih neslaganja. Policija do posljednjeg trenutka nije znala da će USKOK tražiti njegovo uhićenje. Kad je takav zahtjev stigao, vrh policije nije ga želio odmah provesti, tvrde sugovornici Jutarnjeg upućenih u taj događaj. Privođenje se dogodilo isti dan, ali nakon što je vrh DORH-a objasnio visokim dužnosnicima policije kakve informacije je USKOK prikupio.

I nakon Sanaderova bijega preko granice pojavile su se kritike na račun policije. Policija je sat i pol prije Sanaderova izlaska iz kuće saznala da će USKOK tražiti pritvaranje. Sanader je svejedno utekao.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2021 22:35