Hrvatska je uistinu bogata zemlja. Bogata prirodnim ljepotama i vodnim resursima - rijekama, jezerima i prekrasnim Jadranskim morem.
To bogatstvo naše zemlje, kojega često nismo niti svjesni, prepoznaje i globalna statistika. Hrvatska, pokazuju brojke, ima najviše zaliha pitke vode po glavi stanovnika u Europskoj uniji, s prosječno 27.330 metara kubičnih po osobi. Visoko kotira i u UNESCO-voj statistici. Prema izvješću o dostupnosti vode i bogatstvu izvora, Hrvatska je među prvih pet zemalja Europe i među 40-ak vodom najbogatijih zemalja na svijetu.
U ovim ljetnim mjesecima mnogima upravo te divne, čiste hrvatske vode pružaju osvježenje u vrućim danima, kad temperature na termometru redovito prelaze 30 stupnjeva. Od Mrežnice, Korane i Kupe u središnjoj Hrvatskoj, Drave na istoku i sjeveru zemlje, Zrmanje, Krke i Cetine u Dalmaciji, hrvatske rijeke su nadohvat ruke, nekad zaigrane i živahne, ponegdje "lijene" i spore, ali uvijek čiste i idealne za kupanje, rafting, vožnju kajacima ili SUP-om. Osim za osvježenje i rekreaciju ljudi, riječna su bogatstva presudna i za život na područjima oko njih, navodnjavaju polja, hrane floru i faunu te tako doprinose tom čudu koje zovemo "krug života" na Zemlji. Jadransko more je tek posebna priča. Plavetnilo je to koje oduvijek hrani ljude, inspirira pjesnike i pruža utočište i stapanje s prirodom u njezinom iskonskom obliku.
Iako smo sretnici zbog tog bogatstva koje nas okružuje, naš je odnos prema vodama daleko od idealnog. Svake minute diljem svijeta kupuju se milijuni plastičnih boca, a svake godine potrošimo čak pet trilijuna jednokratnih plastičnih vrećica. Navedeno je tek mali dio ukupne količine otpada koji proizvodimo, a koji na kraju završi upravo tamo gdje nikako ne bi trebao - u jezerima, potocima i rijekama te morima.
U morima, prema nekim procjenama, godišnje završi oko 13 milijuna tona plastičnog otpada. Nažalost, more i njegove obale jedno su najzagađenijih na svijetu. Taj je aktualni problem napokon zadnjih godina došao u fokus javnosti i brojni su napori od strane pojedinaca, vlasti i tvrtki uloženi u njegovo rješavanje.
Problem prekomjernog otpada od ambalaže prepoznale su i brojne velike tvrtke, poput Coca-Cole, koje pokušavaju smanjiti vlastiti negativan utjecaj na okoliš. Samo u Hrvatskoj, tvrtka Coca-Cola je u deset godina smanjila ukupnu upotrebu plastike za jednu četvrtinu. Uspjeli su to zahvaljujući novih, lakšim bocama koje su razvili sa svojim dobavljačima i partnerima.
Provedbom programa upotrebe laganih materijala uveli su novi tip plastičnog zatvarača boa kojim je omogućeno smanjenje težine zatvarača za gotovo 30 %. Voda Römerquelle prva je voda na hrvatskome tržištu koja je sa svojim cjelokupnim asortimanom već dvije godine dostupna isključivo u bocama od 100 posto reciklirane plastike, a čak 99,9 posto primarne ambalaže tvrtke Coca-Cola HBC može se reciklirati. Uz to, Coca-Cola je 2018. godine pokrenula projekt Od izvora do mora kojim potiče i promiče akcije čišćenja područja uz hrvatske vode, rijeke, jezera i obalu Jadranskoga mora od ambalažnoga otpada te potiče na njegovo primjereno odlaganje i čuvanje vodnoga bogatstva. Njihov je cilj do 2030. prikupiti i reciklirati istu količinu boca i limenki koju Coca-Cola stavlja na tržište.
Aktivan u kampanjama za zaštitu mora i vodenih resursa na domaćem tržištu je i najveći maloprodajni lanac trgovina Konzum. Uz niz ekoloških kampanja koje su pokrenuli i podržali, posebno je odjeknula edukativna kampanja Morsovci. Plišane igračke u oblicima različitih stanovnika podmorja poslale su važnu poruku o nužnosti očuvanja prirode s naglaskom na zaštićene i ugrožene životinjske vrste iz morskih dubina.
Svaka od tih vrsta ima značajnu ulogu u ekosustavu te je neophodno sadašnje i buduće naraštaje educirati i informirati o tome koliko je za njih štetno bacanje smeća u okoliš ili zagađivanje zraka, te koliko je bitno paziti da ih vlastitim djelovanjem ne ugrožavamo. Ove se godine Konzum pridružio i Coca-Colinom projektu Od izvora do mora u kojem se od ambalažnog otpada čiste rijeke, jezera i more diljem Hrvatske.