U sektoru Oružanih snaga upalila su se sva zvona na uzbunu: u nešto više od mjesec dana smrtno je stradalo, izvan službe, pet njihovih pripadnika: u postrojbe su poslani vojni psiholozi pružiti potporu, zapovjedne strukture dobile su zadatak da analiziraju uzroke i eventualnu povezanost slučajeva.
Niz tragičnih gubitaka započeo je 8. lipnja kada je na području Zagrebačke županije pronađen mrtav dragovoljni ročni vojnik. Samo dva dana poslije u Bjelovaru je u automobilu na parkiralištu pronađen mrtav tridesetogodišnjak koji je pištoljem počinio samoubojstvo. Tijelo trećeg smrtno stradalog vojnika otkriveno je na području Varaždinske županije. Četvrtog, u Zagrebačkoj županiji. A potom i žena, pripadnica OR s područja Vukovarsko-srijemske županije.
- Imamo snažne indikatore da ti tragični slučajevi nisu povezani sa službom. Neki su ostavili poruke, one će nam pomoći da razlučimo što se dogodilo. Vrlo su ozbiljni razlozi. Nećemo ih nikada do kraja moći rasvijetliti. Pripadnici koji su digli ruku na sebe imali su svoje razloge, ali, nažalost, mi nismo uspjeli evidentirati da nekome treba pomoć. Jako nam je žao zbog toga. Nismo utvrdili u ovih pet slučajeva da je netko nešto trebao učiniti, a propustio je - poručio je na press konferenciji direktor Oružanih snaga general-bojnik Ivica Olujić i pojasnio kako u OS od 2001. godine samo u 2011. godini nije bilo samoubojstava.
U svim drugim godinama ih je bilo, od jednog do četiri godišnje.
- Prošle godine imali smo jedan suicid i jedan pokušaj. Ove godine imamo pet slučajeva samoubojstava, od čega četiri u lipnju. Samoubojstva su počinili pripadnici iz raznih kategorija, od ročnika, vojnika pod ugovorom, preko onih s vojničkim činovima do dočasnika i časnika. Bili su u različitim postrojbama i niti na jedan način nisu bili povezani. Samoubojstva su počinjena u tri slučaja vješanjem, u dva uporabom vatrenog oružja, jedan je bio u legalnom vlasništvu stradale osobe, drugi, aktiviranjem ručne bombe, nije bio legalan. Svih pet suicida počinili su muškarci od 30 do 53 godine, dvojica su bila oženjena, trojica nisu - otkrio je Olujić i naglasio da u svim istragama sudjeluje policija, ali i vojna policija te da imaju plan i mjere kako spriječiti takve događaje. Istrage još traju.
U tih pet slučajeva, koliko je Olujiću poznato, nije bila riječ o ovisnosti o drogi nego o drugom setu problema i dodao: "Postoji ovisnost, ali ne o drogi."
Nova TV otkrila je kako su u vojarnama obavljena iznenadna testiranja na droge koja su rezultirala pokretanjem stegovnog postupka protiv petorice pozitivnih pripadnika HV, koji ne mogu završiti drugačije nego nečasnim otkazom. Neslužbeno, radi se o kokainu. Službeno tvrde da ni jedan slučaj nije uputio na to da bi se droga konzumirala u vojnim objektima. No, kako je poentirao Olujić, neovisno o tome konsekvence za njih su iste kao da su ih koristili u vojarnama jer je droga u vojsci neprihvatljiva.
Ministar obrane Mario Banožić izrazio je sućut obiteljima, prijateljima i kolegama preminulih: “Gubitak svakog pripadnika HV veliki je gubitak za sustav jer upravo naši vojnici na sebi svojstven način pridonose izgradnji naših OS.
U ovim teškim trenucima ističem kako smo na raspolaganju obiteljima nesretno stradalih pripadnika te kako u ovome nisu sami. Uložit ćemo napore u daljnji razvoj programa prevencije izvanrednih događaja."
Predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović kaže da je nakon što je pročitao da se u kratkom roku dogodila i treća smrt zatražio od MORH-a detaljno izvješće, kojeg do danas još nije dobio, ali nije ni prošao rok od 45 dana.
Predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović kaže da je nakon što je pročitao da se u kratkom roku dogodila i treća smrt zatražio od MORH-a detaljno izvješće, koje do danas još nije dobio, ali nije ni prošao rok od 45 dana. Smatra da treba provesti detaljnu istragu pa tek onda donositi zaključke.
Bivšem ministru obrane Pavlu Miljavcu čudan je takav niz gubitaka u malom vremenskom razmaku. Zamjećuje da čak i poplava suicida branitelja kao najranjivije skupine nije imala takav intenzitet.
Profesor Zoran Komar, nekoć voditelj službe za vojnu psihologiju, naglašava da treba lučiti izrazito mlade ljude od onih koji su prošli Domovinski rat, jer osim što su, kolokvijalno rečeno, "laki na obaraču", imaju iskustvo bliske smrti i fizičke boli. Na mlade, pak, velik utjecaj ima obiteljska situacija, a kakav je trag ona ostavila ne može se uvijek precizno utvrditi ni u selekcijskom postupku...
Komar smatra da je sada zapovjednicima jako teško. "Svaki vojnik ima preciznu listu zaduženja koja se odnosi na stvari, a zapovjednik je taj koji duži i čuva vojnike. Vojska je živi organizam, ne može se promatrati izvan društva. Selekcijski postupci za vojsku imaju razrađenije metodologije od ijednih drugih, znatno više nego za menadžere, ali nisu savršeni", zaključuje Komar.