Vatrogasci danas gase ostatke vatre u crkvi Notre-Dame, a vlasti su pokrenule istragu o ogromnom požaru koji je u ponedjeljak navečer izbio na toj katedrali u srcu Pariza, uništivši njezin krov i toranj. Može li katastrofa poput one u Parizu zaprijetiti i jednom od simbola Zagreba?
Kod Zagrebačke katedrale vodilo se računa u primjeni svog znanja i tehnika kako bi crkva bila što sigurnija u slučaju požara. Više puta u povijesti gorjela je katedrala, a snašao ju je i potres, što je sve ostavilo traga, da bi Hermann Bollé preuzeo komplicirani zadatak obnove nakon koje je Katedrala dobila današnji oblik.
Ali, slijedila je i nova obnova koja traje i danas, punih dvadeset i devet godina od početka radova. Baš zbog velike opasnosti od požara stručnjaci su učinili sve da se koristi najmodernija tehnologija.
Tako je i drvo namazano posebnim kemikalijama koje donekle štite da se požar ne širi brzinom kakva bi bila da to nije učinjeno.
Hidranti i cijela konstrukcija koja služi da se što prije dopremi voda u slučaju požara su od podnožja do krova, ali su nas dobri poznavatelji radova na Katedrali upozorili da nisu uvijek na vrhu postojali alarmi koji bi se uključili u slučaju požara.
U ovom dijelu Europe Zagrebačka katedrala ima najveće drveno krovište, ali iznad njega više nisu šareni crijepovi kakvi su nekada bili.
Naime, kada se obnavljao krov više nije postojala ciglana koja bi proizvodila takve vrijepove, a nije bilo novca za posebnu ciglanu koja bi počela s radom i radila crijepove za Katedralu.
Nakon toga je na krov postavljen bakar, što naravno predstavlja dodatnu opasnost kod pregrijavanja kada može doći i do samozapaljenja.
Prije pet godina jedan od 3000 puštenih lampiona zapalio je dio skele uz južni toranj Zagrebačke katedrale, a požar su vatrogasci brzo ugasili.