Možemo! Ustavnom sudu predao zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o obrani

Saborski zastupnici stranke Možemo! u nedjelju su na konferenciji za novinare potvrdili da su Ustavnom sudu predali zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o obrani kojim se regulira temeljno vojno osposobljavanje, smatrajući ga diskriminatornim.

Saborski zastupnik Možemo! Marin Živković rekao je kako od Ustavnog suda očekuje da donese svoj sud o tome je li Zakon o obrani u skladu s Ustavom. Smatra da se u Zakonu radi ogromna razlika između mladića koji idu na vojni rok i onih koji ulože prigovor savjesti te da je tu riječ o kršenju načela razmjernosti. Podsjetio je da se i civilno služenje odvija na mjestima koja sliče vojarnama.

"Jedina razlika između civilnog i vojnog služenja vojnog roka jest u tome što se u jednome nosi oružje, u drugome ne. Prigovor savjesti se isključivo odnosi na to. I s obzirom na to da podaci ministarstva pokazuju koliko je ljudi spremno ići na regularno služenje vojnog roka, nisu bile potrebne tolike odvraćajuće mjere i narušeno je načelo razmjernosti", istaknuo je Živković.

Dodao je i kako je prigovor savjesti neustavan jer se neujednačeno u vojsci tretira u odnosu na prigovor savjesti u medicini, gdje se on ostvaruje vrlo lako i ne postoje, rekao je, nikakve poticajne mjere da se prigovor savjesti ne izriče.

"Smatramo da Ustavni sud mora nametnuti obvezu zakonodavcu da na jednak način regulira pravo priziva savjesti i da, dok se to ne učini za ta dva zakona, načelo jednakosti građana pred zakonom sasvim sigurno nije ostvareno", tvrdi Živković.

Smatra i da je cijeli Zakon o obrani neustavan te posebno problematičnim drži odredbu Zakona o obrani prema kojoj su svi muškarci koji imaju hrvatsko državljanstvo obveznici vojnog roka, no da je MORH odlučio zakon drukčije provoditi i pozive slati samo onima koji imaju prebivalište u Hrvatskoj.

Tvrdi i da je mali broj osoba koje su uložile priziv savjesti rezultat odvraćajućih mjera.

Vladine mjere

Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić osvrnula se na najavljene Vladine mjere kako bi se spriječio cjenovni udar zbog energetske krize kao posljedice rata na Bliskom istoku te premijera Andrej Plenković navela kao glavnog krivca za rastuću inflaciju, koja je dvostruko viša nego što je to prosjek u europodručju.

Navela je i kako premijer nije prihvatio nijedan prijedlog koji je dolazio od oporbe i stručnjaka oko toga kako eliminirati strukturne uzroke inflacije i kako utjecati na to da nemamo takozvanu trgovačku inflaciju koja nije generirana stvarnim rastom troškova, nego inflacijskim očekivanjima trgovaca.

Dodala je i da su mjere, poput one o smanjivanju PDV-a na hranu na 5 posto, neučinkovite ako će one, kao dosad, završavati u profitima nekolicine, a nauštrb umirovljenika i ljudi koji žive od plaće.

"Onda se te novce moglo i spaliti. Znate koliko to godišnje košta državni proračun? Milijardu i dvjesto milijuna eura", naglasila je Benčić. "To vam je, primjerice, da svako dijete od nula do osamnaest godina mjesečno dobiva sto pedeset eura dječjeg doplatka od države. To vam je ta cifra", istaknula je Benčić.

Na novinarsko pitanje je li zabrinjavajuće to što je ministarstvima stigla naredba o štednji, Benčić je odgovorila da jest zabrinjavajuće, tim više što je proračun već bio blizu granice deficitnog ograničenja. Istaknula je i da su u Vladi računali da će im više novca ostajati kad su planirali proračun jer će ukinuti mjere subvencija koje sada moraju vraćati.

"Sad moraju rezati. Gdje se uvijek reže? Tamo gdje ima najviše: socijala, obrazovanje, zdravstvo. Mi ćemo biti apsolutno protiv toga jer nisu građani koji su korisnici tog proračuna krivi za to da Hrvatska ima najvišu inflacijsku stopu, nego onaj koji nije poduzeo korake da ju obuzda", poručila je Benčić.