Ivan Bračić je uspješan poduzetnik. Njegova tvrtka PIP pčelarstvo, priroda, tehnika iz Pisarovine pretendira da postane regionalni lider u proizvodnji meda i drugih pčelinjih proizvoda te prodaji opreme za pčelare.
Godišnje s vezanim tvrtkama iz BiH i Srbije zaradi oko 35 milijuna kuna, no kada pokrije sve troškove i plati sve poreze i parafiskalne namete, ostane mu oko 40 tisuća kuna dobiti.
Obiteljska tvrtka
Ima 40 zaposlenika, a u ovom trenutku Bračić u obiteljskoj tvrtki radi kao savjetnik Uprave. Da nema birokratskih barijera i problema s propisima s kojima se susreće, tvrdi, dobit na kraju godine bila bi mu dvostruko veća. I baš kao što je njegov kolega, poduzetnik i osnivač HG Spota Hrvoje Prpić nedavno najavio da prestaje s radom u Hrvatskoj razočaran državnim aparatom i poglavito radom porezne inspekcije, ni Bračić se ne boji otvoreno progovoriti o stanju u Hrvatskoj i svojoj borbi s birokracijom, šumom propisa i antipoduzetničkom klimom. Prpića, kaže, razumije, ali mu ne tolerira najavu da će pozivati investitore da ne ulažu u Hrvatsku.
- Teško je, ali važan je i interes zemlje - kaže Bračić.
Hobi pretvorio u posao
On je čovjek koji je svoj hobi pretvorio u posao. Naslijedio je obiteljsku strast jer PIP, najstariji privatni proizvođač pčelinjih proizvoda, ima tradiciju bavljenja pčelarstvom još od 1930. No ni danas, kada njegovi proizvodi dobivaju nagrade na prestižnim sajmovima inovacija, a prihodi tvrtke broje se u desecima milijuna kuna, ne može reći da je lako biti poduzetnik u Hrvatskoj. Smatra da su apsurdi, s kojima se svakodnevno susreće, jednostavno preveliki. Sve bi se to moglo izbjeći, smatra, da je sustav fleksibilniji, da je propisa manje ili da su pravodobno najavljeni te da odgovorni prepoznaju poduzetničke potencijale, koji se često zbog najbizarnijih razloga ne ostvaruju. Tako, recimo, u njegovu pogonu u Pisarovini često nestane struje na nekoliko minuta. Mreža to ne može izdržati.
- U obrazloženju HEP-a koje sam dobio stoji da nema smisla investirati u trafostanicu jer je potrošnja u mom području premala - kaže Bračić. U studenome prošle godine imao je zanimljivu epizodu s veterinarskom inspekcijom. Utvrdili su da neki proizvođači od kojh otkupljuje nisu navedeni u registru Ministarstva poljoprivrede.
Kazne su rigorozne
- Kazna za to je bila zabrana izvoza od mjesec dana! Da nisam bio uporan u rješavanju situacije, zabrana bi trajala i tri mjeseca. Jasno je da se propisi moraju poštivati, ali kazne su rigorozne. Izvoz, naime, iznosi trećinu naših prihoda - pita se Bračić.
Tijekom ljeta prošle godine susreo se i s novim Zakonom o zdravstvenim tvrdnjama, pri čemu su uvedeni kriteriji europskih regulativa. Proizvodi na čijim se ambalažama tvrdi da utječu povoljno na zdravlje mogu imati takav slogan samo ako je u sastavu proizvoda tvar koja dokazano utječe na zdravlje.
- I to je savršeno u redu i zakoni i visoki standardi se moraju poštivati. No zakon je uveden 1. srpnja, a ja sam morao mijenjati ambalažu i onih proizvoda koji su već bili isporučeni prije donošenja zakona. Nazivao sam ljekarne da uklone neke moje proizvode ili da doslovno prekriže opise pojedinih sirupa. Izgubio sam novac na dizajnu ambalaže i njenoj nabavi - pojašnjava.