Ministarstvo vanjskih poslova javlja kako je 10. veljače, bez prethodne najave, na nadležnom sudu u zambijskom gradu Ndoli podignuta optužnica protiv osmero hrvatskih državljana, koji su 7. veljače opet uhićeni prilikom napuštanja Republike Zambije te su od tada pritvoreni. Hrvatski državljani za sada ostaju u pritvoru, a sljedeće ročište održat će se 14. veljače gdje će se odlučivati o zahtjevu da se optuženi brane sa slobode.
Osim protiv osmoreno hrvatskih državljana, optužnica je podignuta i protiv službenice imigracije u zračnoj luci Ndola. Sve ih se tereti za kazneno djelo trgovine djecom u pokušaju sukladno čl. 3A st. 1. i čl. 12. zambijskog Zakona protiv trgovine ljudima.
Kako interes javnosti za ovaj slučaj i dalje ne jenjava, javili su se mnogi stručnjaci i komentirali razvoj situacije, predvidjeli rasplet, ali i govori i moralnosti samog čina. Javnosti se ovoga puta obratila i pučka pravobraniteljica koja je dala svoju perspektivu na sam slučaj, ali i izvještavanje o njemu.
- U javnosti se osim informacija o sudskom postupku, već tjednima objavljuju i osobne životne okolnosti ovih osoba, čak i djece, zbog čega ističemo da je pri izvještavanju potrebno voditi brigu o ravnoteži između dvaju suprotstavljenih prava – prava na slobodu izražavanja koje uključuje pravo građana da budu informirani, s jedne strane te prava na poštovanje osobnog života osoba o kojima je riječ, s druge strane – objašnjava pravobraniteljica.
Spomenula je i pravo na slobodu govora u smislu iznošenja vlastitog mišljenja od strane građana, što često uključuje rasizam, ksenofobiju, homofobiju i transfobiju, a neki potencijalno predstavljaju i govor mržnje kao kazneno djelo. Upozorava da je sloboda izražavanja zaštićeno, ali ne i apsolutno ljudsko pravo.
- U komentarima građana uočavaju se različiti rasistički komentari što pokazuje kako je potrebno intenzivnije podsjećati kako je rasa društveni konstrukt, a ne oznaka biološke različitosti između skupina ljudi. Pri tome ove objave osim na osobe uključene u ovaj slučaj, imaju negativan učinak i na druge osobe koje žive u RH, uključujući ranije posvojenu djecu putem međudržavnog posvojenja i njihove posvojitelje, ali i druge hrvatske građane te mogu poticati na njihovu diskriminaciju. Jedna nam obitelj u svojoj pritužbi tako ističe kako su „svakodnevno izloženi provokativnim pitanjima, sumnjičavim pogledima i ksenofobnoj i rasističkoj atmosferi “ - dodala je pravobraniteljica.
Problematika isticanja transrodnosti
Napomenula je i to da mediji i građani o transrodnom državljaninu RH pišu negirajući da je u skladu s hrvatskim pravnim sustavom riječ o muškarcu. Posebno zabrinjavaju slučajevi u kojima građani ulažu dodatni napor da zambijskim institucijama, javnosti i medijima ukažu da se među pritvorenicima nalazi transrodna osoba, čime ga potencijalno i dovode u opasnost, s obzirom na položaj transrodnih osoba u Zambiji.
- Zato pozivamo građane da se suzdrže od rasističkih i transfobnih komentara, koji mogu biti ponižavajući ili poticati stereotipe, diskriminaciju, mržnju i nasilje, osobito javne osobe čije mišljenje utječe na druge - tvrdi.
Ovaj je slučaj, kaže, otvorio i mnoga druga pitanja poput uređenosti postojećih nacionalnih procedura za međunarodno posvajanje. Ova se procedura u javnosti olako poistovjećuje s kaznenim djelom trgovanja ljudi, iako je između te dvije stvari ogromna razlika. Osvrnula se i na odgvornost javnih osoba.
- Istovremeno, osam hrvatskih državljana se u dijelu medijskih objava i u brojnim komentarima unaprijed označava kao kriminalce i zaziva njihovo strogo kažnjavanje. Pri tom, dodatno ističemo da u raspravama ovako visokog intenziteta, posebnu odgovornost imaju javne osobe koje, zato što imaju pristup medijima, veliki broj pratitelja i time njihove izjave dopiru do velikog broja ljudi, itekako utječu na atmosferu u javnosti i mogu poticati ovakve komentare - upozorava pučka pravobraniteljica.