Točno na današnji dan prije 44 godine, 21. lipnja 1978., oko pet ujutro na prvi dan kalendarskoga ljeta Velu Luku na Korčuli pogodio je veliki plimni val, kojega neki zovu i tsunamijem, donosi Slobodna Dalmacija.
Prvi plimni val bio je u 5.15 sati, a posljednji oko 9.40 sati. Bilo ih je ukupno sedam do osam, a plimni val u 7.40 sati bio je najrazorniji i najveći.
Kako bilježe kronike, valovi su bili visoki i do šest metara, more je prodrlo u prvi red kuća i objekata, a brodovi su završili na rivi. More se onda povuklo, a cijela veloluška vala ostala je dopola suha. A onda je uslijedio još veći plimni val. U moru su završili i vagoni maslinova ulja, vina, ali i otrovi iz poljoljekarne.
- Teško je povjerovati da je more toliko visoko bilo. Radio sam u pošti, more je tamo bilo točno moje visine, a ja sam visok metar i 70. Sve je opustošilo na rivi, butige od postoli i namještaja, sve je plutalo po portu. Iz mesarnice je izvuklo panj na kojem se siće meso. Plima ga je izvadila vani, a mesarnica je bila iznad parka. Veliki ribarski brod izbacilo je ispred spomenika u centru. Toga jutra sjećaju se svi Velolučani. To je bilo neopisivo, tako strašne plime Vela Luka nije doživjela u svojoj povijesti - ispričao je umirovljeni veloluški poštar Ivo Cetinić Paron novinaru Draganu Miljušu za Dalmatinski portal.
Dan nakon plimnoga vala grupa ronilaca otkrila je da je temelj rive potkopan u dužini od 42 metra, uz goleme pukotine. Mještani su se odazvali pozivu Civilne zaštite za čišćenje rive. Poslije su krenuli i veći radovi i sanacija, a uz to odmah se počelo razmišljati i o uzrocima plimnoga vala. To promišljanje praktično traje do danas, baš kao i strah od novoga tsunamija kod Velolučana.
Hrvatski znanstvenici protumačili pojavu
Skupina hrvatskih znanstvenika s PMF-a u Zagrebu i Instituta "Ruđer Bošković" nakon tri desetljeća riješila je "velolučku enigmu" i rezultate objavila u jednom od najprestižnijih časopisa iz geofizike, Journal of Geophysical Research.
- Potvrdili smo da su tu veliku poplavu u Veloj Luci izazvali atmosferski procesi. Odmah nakon što se pojava dogodila postavljene su četiri različite hipoteze, od kojih su je dvije dovele u vezu s pomacima u podmorju, tj. ustvrdile su da je u pitanju tsunami, a dvije s poremećajima u atmosferi. Time je potvrđeno da je relativno mali poremećaj atmosferskog tlaka, od samo nekoliko milibara, koji u uobičajenim uvjetima ne bi mogao izazvati kolebanje morske razine veće od nekoliko centimetara, mogao izazvati višemetarsko kolebanje morske razine, zbog pojave rezonancije, ali i zbog specifičnog, ljevkastog oblika Zaljeva Vela Luka, rekao je voditelj istraživanja prof. Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka PMF-a novinarki Tanji Rudež za Jutarnji list.
Orlić, uz kojega su u istraživanju sudjelovali dr. Miroslava Pasarić, dr. Danijel Belušić i dr. Ivica Janeković, dodao je da su oscilacije, doduše ne tako velike, poznate pod nazivom "šćiga", zahvatile brojna mjesta duž hrvatske obale srednjeg Jadrana
- Tako su u novije vrijeme zabilježene u Starom Gradu i Malom Stonu u lipnju 2003., na otoku Istu u kolovozu 2007., u Malom Lošinju u kolovozu 2008. te ponovno u Starom Gradu u veljači 2010. Tek smo uspjeli protumačiti pojavu i trebat će vremena da se istraži utjecaj globalnog zatopljenja na nju. No, kako su atmosferski poremećaji koji dovode do takvih poplava povezani s razvojem konvektivnih sustava u atmosferi te da bi ovi potonji mogli učestati zbog globalnog zatopljenja, rekao bih da veza nije isključena - zaključio je prof. Orlić za Jutarnji list.
Plimni val ponovo u Veloj Luci
Da se slične, srećom ne tako velike pojave događaju i dalje, svjedoči i slučaj iz Vele Luke, opet krajem ovoga mjeseca, točnije 26. lipnja 2014. godine.
Oscilacije visine mora počele su ujutro prije 8 sati, dok se oko 8.30 plima popela četiri metra iznad mora u Kalima na kraju zaljeva i zahvatila automobile koji su se našli u blizini, a stradalo je i nekoliko brodica.
- U šoku sam, barke su bile na ulici, preko puta je sve poplavljeno, trgovina i druge butige. Ljudi su spašavali barke, more se povlačilo i nadolazilo jedno 30 puta, 100 metara se vrati i sve barke povuče, onda ponovno poplavi ulicu i tako skoro cijeli dan, ali u blažem obliku. Ja sam ovdje od 2009. godine i svake godine more izađe na ulicu, ali ne tako jako, a ovog puta došla je ne znam točno do koje visine, ali ušla mi je u apartman u kojem su spavali moji gosti - opisao je ugostitelj Joseph Jung novinarki Dini Cahun za Dubrovački vjesnik.
I on, baš kao i mnogi istraumatizirani Velolučani, kao i stanovnici nekih drugih mjesta na dalmatinskim otocima ne mogu mirno spavati. Prilika je to da se još jednom promisli i o globalnom zatopljenju koji leži u podtekstu i tih pojava.