JOM HAŠOA

NA MIROGOJU OBILJEŽEN DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST Kraus se prisjetio istaknutih Židova koji su gradili Zagreb i stradali u koncentracijskim logorima

 
Ilustracija: Ognjen Kraus na Mirogoju 2018.
 Ronald Goršić / CROPIX

Židovska općina Zagreb (ŽOZ) tradicionalno je kod spomenika Mojsiju na zagrebačkome groblju Mirogoj obilježila Jom Hašoa - Dan sjećanja na Holokaust, ove godine čitajući imena svojih sunarodnjaka stadalih u koncentracijskim logorima Auschwitz i Jadovno te spomenom na istaknute Židove koji su gradili srednjoeuropski identitet hrvatskoga glavnog grada.

Tako su i na ovaj Jom Hašoa članovi ŽOZ-a, kao i Židovi diljem svijeta, obilježili tužno sjećanje na šest milijuna svojih sunarodnjaka stradalih u Holokaustu. Kako je rekao predsjednik ŽOZ-a i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Ognjen Kraus, "na Jom Hašoa mi Židovi diljem svijeta sjećamo se s tugom i dubokim poštovanjem svojih sestara i braće Židova mučenika i žrtva Holokausta".

Zašto se tako malo osoba izjašnjavaju kao Židovi - zbog sjećanja na prošlost ili straha za budućnost?

Predsjednik ŽOZ-a istaknuo je da se na Jom Hašoa sjedinjuju Židovi cijeloga svijeta u jednu zajednicu i time svjedoče da su, unatoč strahotama koje su doživjeli u povijesti i unatoč tomu što žive na svim kontinentima ovoga planeta, jedinstveni narod".

Zajedništvo, vjera, tradicija, a prije svega obrazovanje, bili su i jesu osnova postojanja židovskoga naroda, istaknuo je Kraus i ustvrdio kako su Židovi gdje god su živjeli i žive ostavljali i ostavljaju svoj doprinos u suživotu s narodom koji im je dao priliku. Podsjetio je kako su se Židovi gotovo svugdje gdje su živjeli osjećali dijelom naroda među kojim su živjeli te istaknuo, kako ih, nažalost, te sredine često nisu tako doživljavale, a i danas se, ustvrdio je, Židovi, nažalost osjećaju slično.

Možda se zato, smatra Kraus, tako malo osoba izjašnjavaju kao Židovi, a kao moguće odgovore na to izrekao je i dva pitanje - je li tomu tako zbog sjećanja na prošlost ili zbog straha za budućnost.

Između dva svjetska rata Zagreb je bio tipičan građanski srednjoeuropski grad - gradili su ga i mnogi Židovi

Mnogi su Židovi gradili Zagreb prije i između dvaju svjetskih ratova na što je predsjednik ŽOZ-a podsjetio spomenuvši imena uglednih arhitekata, liječnika, trgovaca, umjetnika i znanstvenika koji su nesebično i predano gradili srednjoeuropski identitet hrvatskoga glavnog grada.

Neki od tih istaknutih Židova koje je spomenuo Kraus su Emanuel Prister, veletrgovac i poduzetnik koji je gradu darovao nacrte vodovoda koji je otvoren 1878., a njegov sin Eduard darovao je glazbeni paviljon na Zrinjevcu.

Doktor Morizt Sachs bio je prvi Židov koji je postao građanin grada Zagreba i prvi je predavo sudsku medicinu i higijenu, a zaslužan je za temelje javnoga zdravstva, Vilim Schwartz - poduzetnik i izdavač uveo je 1887. telefonski promet u Zagrebu, a centrala je bila u njegovoj kući na Krvavom mostu.

Među njima je i dr. Adolf Holtzer, vojni i kupališni liječnik koji se bavio i meteorologijom te je u Zagrebu na sjevernoj strani parka Zrinjevca 1884. podigao meteorološki stup po projektu Hermana Bollea.

Kraus je podsjetio i da je Rudolf Lubinski-Loevy projektirao zgrade nekadašnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), danas Hrvatskoga državnog arhiva, na Marulićevu trgu i zgradu Socijalnog osiguranja u Mihanovićevoj, a osim njega, i desetak vrhunskih židovskih arhitekata oblikovali se današnji izgled središta grada.

Kada je pak riječ o kazališnoj sceni nezaobilazne su osobe Lea Deutsch, koja je sa 16 godina umrla u vlaku za Auschwitz, i Josip Papić. Oskar Herman i Oskar Alexander bili su istaknuti hrvatski slikari, Beno Stein vrhunski intelektualac, Ivo Stern osnivač Radio Zagreba, a Hinko Gottlieb jedan od najboljih prevodilaca.

Kod spomenika Mojsiju položeni su vijenci, među kojima i ŽOZ-a, Hrvatskoga sabora, Vlade i predsjednice Republike koje su položili potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner i izaslanica predsjednice Republike Renata Urlić Margaretić, predsjednik Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac, zastupnik u Hrvatskome saboru Veljko Kajtazi i predsjednik Ureda za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer.

Vijence su položili i predstavnici više veleposlanstava, među kojima je bio i izraelski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Ilan Mor, a nazočni su bili i predstavnici drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Molitvu za mrtve - Kadiš održao je glavni rabin Hrvatske i Crne Gore Luciano Moše Prelević, a obilježavanje j završenom podsjećanjem na svjetski projekt "Svaka osoba ima svoje ime", što ga je pokrenuo jeruzalemski Memorijalni centar Yad Vashem 1989. Jom ha-Zikaron la-Šoa ve-la-Gvura - Dan sjećanja na Holokaust i heroizam - znan kolokvijalno u Izraelu i izvan njega kao Jom Hašoa te na hrvatskom kao Dan sjećanja na Holokaust ili Dan Holokausta, obilježava se kao izraelski dan komemoracije za približno šest milijuna židova koji su stradali u Holokaustu.

Predsjednica o Jom Hašoa na Twitteru

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poruku u povodu obilježavanja Jom Hašoa objavila je na Twitteru. "Jom Hašoa je dan u kojemu se s poštovanjem sjećamo žrtava Holokausta. Ne smijemo ih zaboraviti! Naša je obveza mladim generacijama ukazati na taj i sve zločine protiv čovječnosti i odgajati ih u duhu međusobnog uvažavanja i poštivanja ljudskog dostojanstva svakoga čovjeka, kako bismo izgradili čvrste temelje mira i napretka", stoji u poruci predsjednice Republike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 11:12