Izdana je građevinska dozvola za lokaciju oko koje još od 1996. godine traju sporovi otkad ju je kupio privatni investitor i dobio mogućnost da gradi zgradu na arheološkom nalazištu. Riječ je o značajnoj lokaciji Ad bazilicas pictas koja se nalazi na početku Ulice Domovinskog rata. Građevinska dozvola izdana je na vlasnika zemljišta Marka Ćurkovića s adresom iz Kaštel Novog, za stambeno-poslovnu građevinu koja će imati suteren, prizemlje, četiri kata i nadgrađe.
Dozvoljena je izgradnja 14 stambenih jedinica i četiri poslovna prostora, od čega dva ugostiteljsko-turističke namjene i druga dva uredske namjene. U dozvoli stoji da je predviđen “arheološki park (prezentacija arheološkog lokaliteta Ad basilicas pictas)”.
Kao što je poznato, riječ je o značajnom nalazištu antičkih, starokršćanskih i srednjovjekovnih nalaza otkrivenom na lokaciji koja se nalazila na cesti između Salone i Dioklecijanove palače. Neki tvrde da je ovdje bio antički amfiteatar, drugi da je bila starorimska zgrada velike tržnice (macellum), piše Slobodna Dalmacija.
’Oslikane bazilike’
U 5. ili 6. stoljeću podignute su dvojne crkve ukrašene mozaicima, koje su pregrađene u srednjem vijeku, otud se lokalitet naziva Ad basilicas pictas (“oslikane bazilike”). U jednoj od crkava se u 12. stoljeću odigrao važan crkveni sinod, a lokalitet se prvi put spominje u kronici Tome Arhiđakona. Otkrića ranokršćanskih nalaza ujedno su dokaz o životu koji je postojao prije pada Salone na ovom području.
Pokušali smo doznati nešto više o projektu i o tome kako će se prezentirati arheologija, ali nismo daleko odmakli. Prvo smo zvali arhitekta Damira Raku koji se navodio kao arhitekt. No on je rekao kako nema više ništa s tim projektom. Otegnula se, kaže, stvar s investitorom. Zatim smo zvali arhitekticu na koju nas je uputio Rako rekavši da je ona preuzela projekt.
Kad smo rekli da nas zanima kako će se prezentirati baština, mlada arhitektica je kazala kako mora pitati investitora može li govoriti. Poslije nam je javila da je on poručio kako “još nije vrijeme da se o tome govori”. Osim toga, zamolila je da joj ne spominjemo ime, kaže da projekt nije njezin, nego da ga je ona samo privela građevinskoj dozvoli.
Podsjetimo, lokacijska dozvola izdana je u studenome 2021., a oko toga je Ćurković vodio rat sa sudsjedima koji su mu rušili dozvolu. No u srpnju 2020. Visoki upravni sud uvažio je žalbu Ćurkovića i poništio presudu Upravnog suda u Splitu iz 2018., a poništio je i rješenje Ministarstva građenja i prostornog uređenja, čime je predmet vratio na ponovni postupak.
Plomba na vlasničkom listu
Na koncu je izdana građevinska dozvola da se na maloj čestici od 737 kvadrata izgradi 1797 metara četvornih bruto izgrađenosti. Ćurković nije ni prije bio raspoložen za novinarska pitanja, prije nekoliko godina kad smo ga sreli na gradilištu nije baš bio susretljiv, samo je rekao da “treba ići korak po korak. Prvo faza A, pa B, pa onda C. Ali treba biti optimističan”.
Zasad izgleda da se optimizam vlasnika zemljišta isplatio. No hoće li Ćurković biti i investitor gradnje, ostaje vidjeti. Naime, na njegov vlasnički list stavljena je plomba koja se odnosi na predbilježbu prava vlasništva.
Kako je Slobodna Dalmacija doznala na Zemljišniku, zahtjev su podnijeli 8. veljače Jasmin Ibrahimović i Nedžad Ibrahimović (inače u rodu s nogometnom zvijezdom Zlatanom Ibrahimovićem). Nedžad drži građevinsku tvrtku “Visoko potkrovlje” koja uglavnom radi po Splitu.
Zbog vrijednog arheološkog nalazišta, odnosno uvjeta konzervatora, nova zgrada neće imati dovoljno parking mjesta, ali to nije bio problem da dobije lokacijsku dozvolu.
”Na zapadnom dijelu čestice osigurana je parking površina s osam parkirnih mjesta, a za nedostajuća (ukupno njih 21) omogućava se odstupanje uz obvezu plaćanja tržišne cijene za svako parkirališno mjesto za koje se traži odstupanje”, napominje se u lokacijskoj dozvoli iz studenoga 2021. godine.
Drugim riječima, ovdje je iskorištena jedna nesretna odredba iz GUP-a kojom investitor na područjima grada koja su proglašena visoko konsolidiranima (dakle, vrlo urbaniziranima) ne mora napraviti dovoljno parkirnih i garažnih mjesta, uz obvezu plaćanja tržišne cijene za svako mjesto za koje se traži odstupanje. Time se zapravo stvara prometna gužva i zakrčenje nogostupa u korist građevinskih poduzetnika.
Također, GUP dopušta da se u određenim uvjetima zgrada može približiti susjednoj međi na udaljenost manju od tri metra, ali ne manju od jednog metra, što je ovdje iskorišteno da se dobije veća izgrađenost parcele.
Zadnji put su arhitekti dobili zadatak da korigiraju projekt. Naloženo im je da moraju zatvoriti otvore prema susjednoj zgradi. Također, bilo je potrebno ukinuti terase na južnom pročelju i zamijeniti ih neprohodnim krovom prizemlja.
Otvorena prezentacija
Na nadgrađu, s južne strane, moralo se ukinuti dio terase u širini tri metra od susjedne građevine i zamijeniti neprohodnim krovom. Na zapadnom pročelju galerije bilo je potrebno ogradu zamijeniti zidom u punoj visini etaže.
Slobodna Dalmacija zatražila je odgovor od pročelnika Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju Tea Vojkovića je li došlo do izmjena projekta.
- Dozvola je izdana u skladu s izmjenom i dopunom lokacijske dozvole. Nisu mi poznate nikakve bitne izmjene u odnosu na prethodno projektno rješenje. Sve nejasnoće su obrazložene strankama u postupku te su se sve redom odrekle prigovora - odgovorio je Vojković.
Lokalitet Ad basilicas pictas upisan je u Registar kulturnih dobara RH - na listu zaštićenih kulturnih dobara.
Na stranicama Ministarstva kulture pročelnik splitskih konzervatora Radoslav Bužančić napisao je kako će arheološki lokalitet biti prezentiran unutar poslovnog prostora u prizemlju, otvoren i dostupan građanima, dok će građevina na njegovu južnom dijelu biti podignuta na stupovima tri i pol metra iznad razine lokaliteta.
Za Slobodnu Dalmaciju Bužančić je izjavio kako će se ići na otvorenu prezentaciju arheoloških nalaza i da nikakve “zatvorene” varijante nisu prihvatljive.
- Želimo da arheološke nalaze građani Splita mogu vidjeti svakodnevno, slobodno, na otvorenome. To znači da se zgrada, a o njoj se već pisalo i pisalo, mora ‘podignuti‘ na stupove i u razini zemlje prezentirati ono što treba prezentirati. Takva su rješenja danas uobičajena, a uostalom, bilo je loših iskustava s predstavljanjem arheologije u zatvorenim uvjetima koji podrazumijevaju i neprirodnu mikroklimu, vlažnost, temperaturu i slično - rekao je Bužančić.
Unatoč važnosti lokacije koja je u središtu grada i zaštićena je kao značajno kulturno dobro, nije bio proveden arhitektonski natječaj. Ni konzervatori ni Grad nisu se bavili time kakva će arhitektura doći na tisućljetnu baštinu, Bužančić je u svom izvještaju napisao kako “izgled kuće nije predmetom konzervatorskih uvjeta”.