ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor načelno je prihvatila prijedlog koalicijskog partnera HSLS-a da se najveći dohoci u državi oporezuju po stopi od čak 50 posto, potvrdili su nam u HSLS-u.
Iza tog HSLS-ova prijedloga, doznajemo u HSLS-u, stoji Boris Cota, savjetnik predsjednika Ive Josipovića za gospodarstvo. Cota je, naime, glavni autor HSLS-ova prijedloga reforme sustava poreza na dohodak, sukladno kojem bi škare poreznika jače zarezale primanja najbogatijih.
Osim Cote, na tim je prijedlozima, koje je HSLS Vladi uputio nekoliko tjedana prije nego što je premijerka predstavila svoj Program gospodarskog oporavka, radio i Josip Budimir, jedan od direktora u Francku, a 'zeleno svjetlo' navodno im je dao i Borislav Škegro, premijerkin savjetnik za gospodarstvo.
Uzme li se, dakle, u obzir da HSLS-ovi prijedlozi otkrivaju Cotin i Škegrin rukopis, može se zaključiti da u načelnom premijerkinom prihvaćanju tih prijedloga Banski dvori i Pantovčak napokon, nakon mjeseci sukoba, počinju pronalaziti zajednički jezik barem u segmentu gospodarstva.
- Cota je radio na našim prijedlozima i to je razlog zašto je Ured predsjednika podržao i naše prijedloge i Vladine mjere za gospodarski oporavak - otkriva visok izvor iz HSLS-a.
Sukladno HSLS-ovu prijedlogu, koji je svojevrsna nadopuna Vladina Programa gospodarskog oporavka, dohoci veći od 25.000 kuna oporezovali bi se po stopi od 50 posto. Radi se, kažu u toj stranci, o simboličnom potezu, jer ti prihodi teško da će spasiti sve prazniju državnu blagajnu, ali barem će pokazati socijalnu osjetljivost Vlade.
Ostale porezne stope ostale bi onakve kakve su i predviđene Vladinim programom. To znači da se dohodak manji od 1.800 kuna, kao ni dosad, ne bi oporezovao, dok bi se dohodak do 3.600 kuna oporezovao po stopi od 12 posto, a dohodak veći od 3.600, a manji od 10.800 kuna škare poreznika zahvatile bi sa 25 posto.
Dohoci veći od 10.800 kuna, a manji od 25.000 kuna oporezovali bi se po stopi od 40 posto. To je ujedno i jedina izmjena u odnosu na prvotni Vladin plan, koji je predviđao tri stope oreza na dohodak, jer bi se primjena stope od 40 posto ograničila na dohotke manje od 25.000 kuna, dok bi se oni veći od tog iznosa podlijegali novoj stopi od 50 posto.
To znači da bi porez na dohodak po najvišoj stopi plaćali članovi Vlade i saborski zastupnici, ali i menadžeri, među kojima su i oni u javnim poduzećima kojima plaća, unatoč Vladinoj odluci, nije srezana na najviše 17.000 kuna.
Iako Vlada načelno prihvaća HSLS-ov prijedlog, nitko nam jučer u Banskim dvorima nije mogao reći kada će on biti primijenjen.
U HSLS-u 'guraju' prijedlog da se stopa poreza na dohodak uvede u sklopu mini-porezne reforme, koja na snagu stupa 1. srpnja, no ima zagovornika da se ta stopa uvede i kasnije, možda tek sljedeće godine.