Iako posljednje izjave srpskog predsjednika Aleksandra Vučića zasigurno neće pridonijeti boljim odnosima Hrvatske i Srbije, čini se kako to ne utiče na turističke rezultate.
Prema pokazateljima sustava eVisitor tijekom prvih sedam mjeseci zabilježeno 97.487 dolazaka te 599.035 noćenja s tržišta Srbije. U usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, riječ je o porastu od 12 posto u dolascima te gotovo 20 posto u noćenjima, piše Novi list.
Većina srbijanskih gostiju posjećuje Istru, Splitsko-dalmatinsku županiju i Kvarner, a top destinacije su im Rovinj, Zagreb i Pula. Ako borave u hotelima, najčešće odlaze u Zagreb, Opatiju i Rovinj, ako se odluče za kamp biraju Rovinj, Jelsu i Vrsar, a u privatnom smještaju najviše odsjedaju u Rovinju, Makarskoj i Crikvenici. Zanimljivo je da se gotovo 45 posto noćenja s tržišta Srbije ostvaruje u nekomercijalnom segmentu, dakle riječ je o takozvanim vikendašima koji na odmor dolaze u Obrovac, Benkovac i Rovinj.
Istraživanje TOMAS ljeto 2017. pokazalo je da s tržišta Srbije dominiraju turisti koji imaju mjesečna primanja između 1.500 i 2.000 eura i njih je gotovo trećina, a slijede turisti prihodovne skupine 1.000 do 1.500 eura. Gotovo 50 posto turista iz Srbije našu zemlju posjećuje samo s partnerom, a 32,7 posto s članovima obitelji. Glavni motiv dolaska u Hrvatsku je pasivni odmor (69,1 posto), a potom slijedi uživanje u gastronomiji i piću (36,2 posto), zabava (33,6 posto) te nova iskustva (33,2 posto).
Glavne aktivnosti koje konzumiraju na destinaciji su kupanje (69,5 posto), odlasci u slastičarnice i kafiće (51 posto), odlasci u restorane (45 posto), razgledavanje znamenitosti (38,7 posto) te posjeti lokalnim zabavama (37,1 posto). Ugostiteljski djelatnici uvijek rado ističu goste iz Srbije kao jedne od najboljih koji za dobru hranu i vino ne pitaju koliko košta. To dokazuju i podaci o potrošnji na odmoru, prema kojima Srbi u Hrvatskoj u prosjeku troše 95,03 eura dnevno, što je više od prosjeka ovim istraživanjem obuhvaćenih dvadesetak tržišta, a koje iznosi 78,77 eura.
Prema prošlogodišnjem istraživanju Hrvatske gospodarske komore, primjerice, Nijemci na Jadranu dnevno potroše 65 eura. Pod pretpostavkom da su Nijemci ostali na razini prošlogodišnje potrošnje, moglo bi se zaključiti: Srbi na Jadranu troše više od Nijemaca, piše Novi list.