Na sastanku ministara obrane NATO članica Hrvatska je dobila pozitivnu ocjenu za sudjelovanje u međunarodnim misijama NATO-a, saznaje Jutarnji list.
Na ministarskom sastanku, koji se održao u srijedu i četvrtak, hrvatsku delegaciju predvodio je ministar obrane Damir Krstičević.
Hrvatska u ovom trenutku sudjeluje u NATO misijama u Afganistanu, na Kosovu i u Iraku. Jedan od važnijih sastanaka bio je i onaj zemalja članica misije “Resolute support” u Afganistanu.
Novo načelo
Kako neslužbeno saznajemo od izvora u MORH-u, razgovaralo se o budućnosti ove operacije u sklopu mirovnih pregovora koje uz pokroviteljstvo SAD-a vodi afganistanska vlada s talibanima oko okončanja sukoba. Kako neslužbeno doznajemo, zaključeno je kako je neminovno da članice misije, među kojima je i Hrvatska, idu na smanjivanju broja svojih vojnika. Uostalom, i SAD je već počeo smanjivati broj svojih vojnika u postrojbama koje nisu dio NATO operacije.
Za Hrvatsku je također važna činjenica da je među članicama misije postignut dogovor da više nije na snazi slogan “All together in, all together out”, odnosno “Zajedno unutra, zajedno van” što je sugeriralo da će se saveznici zajednički povući iz misije. Sada je na snazi novi slogan “All together in, all together adjust”, odnosno “Zajedno unutra, zajedno se prilagođavamo”. To zapravo znači kako svaka članica misije ima pravo samostalno odlučiti o povlačenju iz misije, ali uz prethodni dogovor s partnerima.
Ova promjena politike izuzetno je važna za Hrvatsku koja u ovoj misiji ima 104 vojnika. Oni obavljaju poslove savjetnika pripadnika afganistanske vojske, policije i specijalnih snaga, dužnosti zaštitnih snaga savjetničkih timova, medicinske i vojno-policijske dužnosti. Naime, izabrani predsjednik Zoran Milanović više je puta u predizbornoj kampanji isticao kako će brzo po stupanju na dužnost pokrenuti pitanje povlačenja naših vojnika iz ove misije jer više nema smisla sudjelovati u njoj. To je naišlo na oštre kritike protukandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović, ali i premijera Andreja Plenkovića koji je poručivao kako se HV ne može samostalno povući iz Afganistana.
Naši izvori tvrde kako je sada situacija drugačija i da se Hrvatska uz pravu argumentaciju može povući. Odluci o povlačenju trebala bi prethoditi sveobuhvatna analiza sudjelovanja Hrvatske vojske u NATO-u, UN-u i misijama EU državnog i vojnog vrha. Kada se ustanove prioriteti, treba utvrditi iz kojih se misija treba povući. Naši sugovornici smatraju kako je Hrvatska svoju ulogu u Afganistanu odradila i da više nema potrebe za sudjelovanje u njoj. No, prije svega o tome treba razgovarati s partnerima Njemačkom i SAD-om s kojima zajedno sudjeluje u misiji u Kabulu i Mazar-e Sharifu. Kako saznajemo, o tome se službeno još nije razgovaralo.
Povratak u Irak
Zauzvrat, Hrvatska NATO saveznicima može ponuditi povećanje broja svojih vojnika u NATO misiji na Kosovu. Pojačanje vojne prisutnosti na Kosovu za Hrvatsku je puno logičnije od nastavka misije u Afganistanu, smatraju naši izvori. Uostalom, to je za Hrvatsku politički i strateški puno važnija zona interesa. Osim o Afganistanu, na samitu se raspravljalo i o povratku NATO snaga u Irak što je za Hrvatsku također izuzetno važna tema.
“Hrvatska vraća svoje vojnike u Irak u sklopu misije NATO-a u toj zemlji”, potvrdio je jučer u Bruxellesu ministar Krstičević nakon sastanka ministara obrane NATO-a na kojem je dogovoreno okončanje suspenzije NATO-ove misije obuke iračkih snaga sigurnosti. Sedam hrvatskih vojnika sudjeluje u toj misiji i oni su nakon rezolucije iračkog parlamenta o tome da strani vojnici nisu više dobrodošli u Iraku i američkog ubojstva iranskog generala Sulejmanija na aerodromu u Bagdadu, početkom siječnja prebačeni u američku bazu u Kuvajt. Krstičević je danas potvrdio da su dva vojnika već vraćeni u Irak, a petorica čekaju zapovijed zapovjedništva NATO operacije o povratku.
Odluka o povratku NATO vojnika u Irak donijeta je nakon što je iračka vlada noćas dala dozvolu NATO-u da vrati svoje vojnike u njihovu zemlju. “To je i dalje neborbena misija, vezana isključivo za obuku i mentoriranje iračkih snaga sigurnosti. Sve se vraća na početno stanje od 4. siječnja, misija je zadana, sad je na zapovjednicima na terenu da operativno provedu postupno vraćanje vojnika.
NATO će preuzeti i neke obične aktivnosti od globalne anti-ISIS koalicije, međutim, nema povećanja broja vojnika i nema proširenja opsega misije u Iraku”, rekao je Krstičević. Prema neslužbenim informacijama za sada nema zahtjeva prema Hrvatskoj za povećanjem broja vojnika u ovoj misiji.
Neborbena misija
Kako neslužbeno saznajemo u Ministarstvu obrane, u NATO-u su prije svega čekali odluku iračke vlade da se njihovi vojnici vrate u Irak. Također, na ministarskom sastanku je potvrđeno da će misija i dalje biti neborbena. Hrvatski vojnici su prije povlačenja bili stacionirani u Bagdadu. Dio njih u iračkom Ministarstvu obrane, a drugi dio na ostalim zadaćama. Kao što je i ministar Krstičević potvrdio, NATO misiji će se u mentoriranju iračkih snaga pridružiti i dio pripadnika Globalne koalicije za borbu protiv ISIS-a koji djeluju u Iraku.
Na taj način se želi ukazati na dodatno jačanje NATO operacije u Iraku. Prema dostupnim informacijama, u sljedećoj fazi misije NATO bi svoju operaciju mogao proširiti i na mentoriranje ostalih iračkih snaga sigurnosti osim vojnih snaga.